Država će ipak morati povećati plaće za čak 240.000 građana

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, potvrdila je u petak druga procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je najbrži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i četvrto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini.

Ovo znači da 240.000 javnih i državnih službenika i dalje može očekivati povišicu. Naime, prosječna stopa za dva kvartala iznosila je dva posto, čime je ispunjen glavni preduvjet za povišicu iz sporazuma Vlade i sindikata potpisanih 2006., 2009. i 2011. godine. Oni propisuju automatsko povećanje bruto osnovice plaća za javne i državne službenike za šest posto ako realna stopa rasta BDP-a dva uzastopna kvartala bude dva ili više posto. 

Državni zavod za statistiku stopu rasta uvijek objavljuje na samo jednu decimalu: još prošli tjedan objavio je da je realna stopa rasta za treći kvartal iznosila 2,8 posto, čime je, uz ranije objavljen podatak da je stopa za drugi kvartal iznosila 1,2 posto, ispunjen kriterij za povišicu.

Iako je iz Vlade nedavno neslužbeno rečeno da treba pričekati detaljne podatke i objavu stope na dvije decimale, DZS ni u detaljnim podacima nije objavio iznos stope na više od jedne decimale, ali je objavio konkretne podatke koji dozvoljavaju da se stopa izračuna na bezbroj decimala. Izračunata na dvije decimale, stopa i dalje garantira povišicu u javnim i državnim službama, za što Vlada mora namaknuti dodatnih 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini.

Porasle sve najvažnije komponente BDP-a

Doprinos domaće potražnje na BDP bio je pozitivan. Izdaci za potrošnju kućanstava u trećem tromjesečju porasli su za 1,4 posto, dok su izdaci za potrošnju države porasli za 0,6 posto. To je brži rast nego u drugom kvartalu, kada su izdaci kućanstava porasli za 0,6, a države za 0,4 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom kvartalu 2,2 posto na godišnjoj razini, brže nego u drugom tromjesečju, kada je rast iznosio 0,8 posto.

I doprinos inozemne potražnje bio je po BDP pozitivan, za 1,6 postotnih bodova. Najveći pozitivan doprinos ostvaren je većim izvozom usluga, pri čemu su turističke najznačajnije.

Izvoz roba i usluga porastao je u trećem tromjesečju za 8 posto zbog rasta izvoza roba za 10,9 posto, a izvoza usluga za 5,7 posto. To je sporiji rast izvoza roba i usluga nego u drugom tromjesečju, kada je iznosio 10,2 posto na godišnjoj razini. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, u proteklom kvartalu za 8,1 posto, brže u odnosu na 6,9 posto iz drugog tromjesečja.

U devet mjeseci rast BDP-a 1,6 posto

Nakon što je u prvom tromjesečju BDP porastao za 0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih devet mjeseci ove godine BDP je realno veći za 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje izvješće DZS-a.

U izvješću DZS-a navodi se i da je sezonski prilagođeni tromjesečni BDP realno veći za 1,3 posto u odnosu na prethodno razdoblje i za 2,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2014.

Po time se podacima Hrvatska svrstala među najbrže rastuća gospodarstva unutar Europske unije (EU).

Usporedbe radi, prosječna godišnja stopa BDP-a na razini EU za treće tromjesečje iznosi 1,9 posto, a Hrvatska se sa stopom rasta od 2,7 posto svrstala na sedmo mjesto.

Prosječna međukvartalna stopa rasta za sve članice EU iznosi, pak, 0,4 posto, a Hrvatska je s ostvarenih 1,3 posto, na drugom mjestu.

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno je, pak, veća za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći doprinos rastu BDV-a u trećem tromjesečju ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je porasla 4,3 posto, dok je najveći doprinos smanjenju BDV-a ostvaren u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, s padom od 0,5 posto.