Temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak raste na 1,91 milijardu eura, a dio oporbe upozorava da se novim zakonom dodatno jača politički utjecaj Vlade nad institucijom
STIŽE 981 MIL. EURA
Državna tajnica: Udvostručuje se temeljni kapital HBOR-a
Čitanje članka:
2
min
Temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) povećava se s 929 milijuna na 1,91 milijardu eura, a gotovo polovica sredstava za dokapitalizaciju previđena je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), rekla je u četvrtak državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić. ''Propisuje se povećanje temeljnog kapitala s postojećih 929 milijuna eura na 1,91 milijardu eura, odnosno za 981 milijun eura. Povećanje temeljnog kapitala planira se osigurati iz sredstava NPOO-a, u iznosu od 410 milijuna, dok će se preostali iznos od 571 milijun eura osigurati iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a'', rekla je državna tajnica u Hrvatskom saboru.
Zastupnici su raspravili prijedlog Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Njime se namjerava, dodaje državna tajnica, jasnije definirati pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, ustroj, ciljevi i zadaće HBOR-a, kao financijskog instrumenta od strateškog značaja za Hrvatsku.
''Pored postojećih djelatnosti, kao što su financiranje razvoja infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva, dodaju se nove djelatnosti poput poticanja klimatski i neutralno održivog gospodarstva, poticanja razvoja tržišta kapitala te sudjelovanje u provedbi međunarodne razvojne suradnje'', kazala je Rogić Lugarić.
Također, broj članova Nadzornog odbora povećava se na 12, od kojih će njih osam biti ministri. Tri člana bit će predstavnici Hrvatskog sabora, dok će preostali član biti predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Piližota (SDP): Ovime jača utjecaj Vlade nad institucijom koja upravlja milijardama eura
Ta je stavka izazvala negodovanje dijela oporbe. ''Ovime jača utjecaj Vlade nad institucijom koja upravlja milijardama eura javnog novca. Država jest vlasnik HBOR-a, ali upravo zato mora postojati ravnoteža i snažniji nadzor jer razvojna banka ne smije postati politički bankomat bilo koje vlasti'', rekao je SDP-ov Boris Piližota.
Osam ministara u Nadzornom odboru ne jamči stručnost, nego političku dominaciju, ustvrdila je zastupnica Marijana Puljak (Centar).
''Njihova primarna zadaća nije analiza bankarskih rizika, kreditnih portfelja, investicijskih politika ili složenih instrumenata financiranja'', naglasila je.
Zastupnici SDP-a i Centra smatraju da zakonski prijedlog ima i pozitivne strane, a to je otvaranje prostora za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, energetiku, industriju, tehnologiju, sigurnost i konkurentnost.
Dabro (DP): Potrebno je osigurati ravnomjerniji regionalni razvoj
Podršku zakonu izrazili su zastupnici iz redova vladajuće koalicije. Josip Dabro (Domovinski pokret) pritom ističe da je potrebno osigurati ravnomjerniji regionalni razvoj.
''Ne smije se dogoditi da najveći dio sredstava završi u najvećim urbanim centrima, dok manji gradovi, ruralni krajevi i poduzetnici iz slabije razvijenih dijelova Hrvatske ostanu po strani'', poručio je.
Dabro se osvrnuo na kritike oporbe glede sastava Nadzornog odbora. ''Iz osobnog iskustva mogu reći da sam bio član Nadzornog odbora HBOR-a i nitko to nije zlorabio radi političkih odluka''.
HDZ-ova Branka Juričev Martinčev HBOR smatra ključnim za hrvatske poduzetnike, pozivajući se na strategiju poslovanja za razdoblje od 2025. do 2029.
''Minimalno 40 posto ukupne poslovne aktivnosti pridonosi regionalnom i društvenom razvoju, pri čemu je naglasak na ruralna i brdsko-planinska područja, otocima i slabije razvijene regije, uz postojeću podršku mladim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima'', kazala je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
