Egipat ne može uvoziti pšenicu preko Crnog mora zbog rata, uvodi prisilni državni otkup

Onemogućen većim dijelom od uvoza pšenice preko Crnog mora zbog ruske invazije na Ukrajinu, Egipat, koji je među najvećim svjetskim uvoznicima žita nastoji izvući što god više može iz lokalne žetve, ne prezajući ni od prisilnog državnog otkupa pod prijetnjom novčanih kazni i zatvora ratarima.

Egipatska vlada subvencionira kruh za više od 70 milijuna od procijenjena ukupna 103 milijuna stanovnika, pa si je postavila ambiciozan cilj prikupiti šest milijuna tona domaće pšenice u ovoj godini, dvije trećine više nego lani i prije dvije godine.

Radnici u silosima rade prekovremeno. "Trebali bismo odlaziti s posla u 16 sati, ali ove godine radimo i do ponoći", rekao je jedan od njih.

Nakon sporog početka, poljoprivrednici i dužnosnici kažu da žetva ide dobro, ali i farmeri i vlada su još uvijek pod pritiskom.

CIJENE DIVLJAJU Inflacija udara: Pšenica skuplja 80 posto, prijeti nestašica papira, a krizi se ne nazire kraj

Egipatski program subvencioniranja hrane zahtijeva oko devet milijuna tona pšenice godišnje. Prošle godine Vlada je uvezla 4,7 milijuna tona, većinom iz Rusije i Ukrajine, a do sada je uvezla oko 1,9 milijuna tona za isporuke u ovoj godini. Oko 300 tisuća tona ostalo je u Ukrajini.

U nastojanju da poveća zalihe pšenice, egipatska vlada je odredila da poljoprivrednici državi moraju isporučiti najmanje 60 posto svog uroda, u odnosu na 40 posto koliko je kupovala prošle godine.

Onima koji se toga ne drže prijete novčane kazne, pa čak i zatvor.

Tim su propisima poljoprivrednici spriječeni zadržati većinu uroda, a trgovci prodavati pšenicu na otvorenom tržištu.

Vlada je podigla nabavnu cijenu za 22 posto u odnosu na prošlu godinu, unutar raspona od 311 do 318,40 dolara po toni, ali to je još uvijek znatno ispod cijena na međunarodnim tržištima. Neki poljoprivrednici smatraju da su cijene preniske, obzirom na rastuće ulazne troškove i troškove rada.

U Banhi, sjeverno od Kaira, 59-godišnji farmer Ahmed Samir kaže da je ove godine posijao manje pšenice, zbog visokih cijena rada i drugih ulaznih troškova. Oko dvije trećine svoje pšenice planira prodati državi, a ostatak zadržati za potrošnju u kućanstvu.

Unatoč nezadovoljstvu, neki poljoprivrednici kažu da je prodaja državi prikladna i jamči dohodak onima koji su u dugovima ili brzo trebaju novac. Vlada je od četvrtka nabavila tri milijuna tona iz lokalnih žetvi, za isporuke do srpnja.

PRIPREMITE GA Bulgur je top zamjena za rižu ili tjesteninu u salatama, ali i juhi

Veći izazov za vladu mogla bi biti trgovina s mogućim trećim stranama, koju pokušava ograničiti. Ona zahtijeva od poljoprivrednika da moraju tražiti dozvolu za prodaju pšenice na tržištu nakon što ispune svoje kvote.

Međunarodne cijene pšenice, obično niže od onih za egipatsku pšenicu, porasle su na oko 450 dolara po toni, u odnosu na 318 dolara po toni u Egiptu, što je trgovce ohrabrilo da kupuju lokalnu pšenicu.

Prema riječima dvojice trgovaca iz privatnog sektora, neki privatni mlinovi nude 7.000 egipatskih funti (377 dolara) po toni za lokalnu pšenicu, oko 1.100 egipatskih funti (59 dolara) više od onoga što nudi vlada, ali još uvijek znatno ispod međunarodne cijene.

Izvještaji o tome da vlada plijeni stotine tona pšenice kojom se ilegalno trguje iz privatnih mlinova dominirali su zadnjih tjedana među naslovima lokalnih medija.