![Ekonomski stručnjak: 'Hrvatska je, statistički mjereno, od danas službeno izašla iz recesije'](https://img.24sata.hr/B2clYvCzyhygUAqQA_0F0X2OAZA=/414x267/smart/media/images/2021-34/vuskovic.jpg)
Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a za drugi kvartal 2021., koja ukazuje da je tromjesečni BDP u drugom kvartalu ove godine realno veći za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani
News
Komentari 47Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a za drugi kvartal 2021., koja ukazuje da je tromjesečni BDP u drugom kvartalu ove godine realno veći za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani
Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno, izašla iz recesije, poručuje nam ekonomski analitičar i direktor konzultantske tvrtke Q Norma, Petar Vušković, nakon što je državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za drugi kvartal 2021., koja ukazuje da je tromjesečni BDP u drugom kvartalu ove godine realno veći za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
- Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog „zatvaranja ekonomije.“ - kaže Vušković.
Kao razlog ekonomskog rasta navodi povećan obujam osobne potrošnje i rast izvoza robe i usluga.
- A u trećem kvartalu 2021. se očekuje dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone - naglašava, no i upozorava da nas ovaj ekonomski rast ne smije dovesti u zabludu jer on nije isto što i ekonomski razvoj.
- Hrvatska je, gledajući ekonomski razvoj po stanovniku, tek na 65 posto prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama - privatizacijom i reformom javne uprave. U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijeg ekonomskog rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika - poručuje Vušković.
Hrvatskoj ekonomiji, dodaje, treba puno kompletniji i konzistentniji paket mjera.
- Jedino „big game“ privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45 posto u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu - navodi ovaj doktor ekonomskih znanosti ističući kako u takvim uvjetima država ne može isporučivati vrijednost za novac niti poticati na konkurentnost.
Trenutni ekonomski problem broj jedan, naglašava, jest rast inflacije, koja smanjuje vrijednost naših dohodaka, ali i štednje.
- Razornija je od poreza. Trenutno je ispod tri posto i takav inflatorni pritisak se smatra dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka će je morati smanjivati kroz monetarni instrumentarij, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu - kaže.
Vušković ističe kako nam je inflacija najbolji pokazatelj da ne bi smjeli ponovno "zatvarati ekonomiju."
- Ukoliko se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91 posto BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 posto BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od tri mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti, ekonomske depresije - upozorava.