EP izglasao izvješće kojim traži zaštitu slobode vjeroispovijesti

Zastupnici u Europskom parlamentu u utorak su izglasali izvješće o progonu manjina na temelju uvjerenja ili vjeroispovijesti, zatraživši od Europske unije da i dalje štiti i promiče slobodu vjerskog opredjeljenja.

Izvjestitelj Karol Karski (ECR) naglasio je da je ovim dokumentom želio prikazati potpunu sliku na raznim kontinentima, ali glavni problem bio je ukazati na to koje se vjeroispovijesti najviše napadaju i u kojim zemljama.

U svom govoru u ponedjeljak izrazio je žaljenje što u usvojenom izvješću nije istaknuto koje su manjine u svijetu najviše izložene progonu gdje su na prvom mjestu kršćani.

"Pokazuje se da je najprogonjenija skupina kršćani, onda muslimani i onda Židovi. Kršćani se progone u 145 zemalja, a ateisti u 18 zemalja," rekao je Karski, inače pripadnik poljske stranke Pravo i pravda. Napomenuo je da ta informacija nije uključena u konačni izvještaj.

Izvješće Karola Karskog Europski je parlament u utorak usvojio s 496 glasova 'za', 28 protiv te 113 suzdržanih.

Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski rekao je da su u izvješću istaknute ključne preporuke za djelovanje institucija EU-a.

USB C TIP UTORA Prijedlog zakona za uvođenje univerzalnog punjača spreman je za glasanje na EU sjednici

Napomenuo je i da EU brani prava svakog pojedinca da ima svoju vjeroispovijest i svoja uvjerenja te da „marginalizacija i viktimizacija osoba koje pripadaju (vjerskim) manjinama ili su atesti je nešto što ne možemo podržati niti poticati".

Peter van Dalen iz redova pučana rekao je u raspravi u ponedjeljak da je problem u tome što izvješće nije konkretno.

Naglasio je da postoji izvješće međuskupine za slobodu vjeroispovijesti u kojem se vidi što se događalo između 2017. do 2021. gdje postoje konkretni primjeri progona, što nije navedeno u izvješću o kojemu se raspravljalo na sjednici.

Carlo Fidanza iz redova reformista složio se s kolegama te rekao da je sve ono što je moglo govoriti o konkretnim situacijama progona izbačeno iz dokumenta.

"Najviše kršćani, u 80 posto slučajeva, sve je to izbačeno iz dokumenta", kao i odgovorne zemlje poput Kine, Nigerije i Pakistana, napomenuo je.

María Soraya Rodríguez Ramos (Renew) napomenula je i da vlasti koriste vjeroispovijest kako bi donijele neke zakone, poput onemogućavanja ratifikacije Istanbulske konvencije.

Hrvatska zastupnica u EP-u Željana Zovko (EPP) je u priopćenju naglasila da je temeljno ljudsko pravo sloboda vjere i vjeroispovijesti koja je zajamčena člankom 18. Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima.

STROŽE MJERE Europski parlament: 'Tražimo veću kontrolu pesticida i drugih opasnih kemikalija u otpadu'

"Iz tog razloga Europska unija, a pogotovo međunarodne organizacije, vlade zemalja članica UN-a i nevladine udruge imaju obavezu pojačati svoje napore u osudi i sprječavanju takvih praksi diljem svijeta”, kazala je Zovko.

U priopćenju također stoji da je zastupnica u svojim amandmanima “koji su uključeni u konačan tekst izvješća pozvala na zaštitu onih koji brane i zastupaju pravo na vjeru i vjeroispovijest” naglasivši da oni “često i sami mogu postati mete”.

U svojim amandmanima Zovko je pozdravila “humanitarne aktivnosti crkava i organizacija utemeljenih na vjeri”.