News

Komentari 0

EP osudio suradnju europske ekstremne desnice i Putina

EP osudio suradnju europske ekstremne desnice i Putina

Tvrde da bogato financira ekstremnu desnicu na Starom kontinentu

Europski parlamentarci u srijedu su osudili suradnju između krajnje desničarskih pokreta u Europi i režima ruskog predsjednika Vladimira Putina za kojega su rekli da bogato financira ekstremnu desnicu na Starom kontinentu.

„Mi smo već godinama svjedoci da su neki prešli na stranu autoritarnog režima diktatora. Vladimir Putin financira ekstremnu desnicu. U Austriji, Francuskoj, Njemačkoj imamo političare koji nam daju lekcije iz patriotizma, ali ih financiraju strane sile nauštrb naših demokracija“, rekao je francuski zastupnik Raphael Glucksman iz kluba socijalista, na čiji zahtjev je pokrenuta rasprava.

Glucksman je u raspravi na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu posebno istaknuo kandidatkinju ekstremne desnice na nadolazećim francuskim predsjedničkim izborima Marine Le Pen, za koju je rekao da Putinu duguje „milijune eura“.

U Francuskoj se u nedjelju održava prvi krug predsjedničkih izbora na kojima Emmanuel Macron traži drugi mandat, a sustiže ga Le Pen. Ankete pokazuju da će u drugi krug proći Macron i Le Pen, gdje on vodi s razlikom koja najgovještava tijesan rezultat.

„Ona se odavno prodala Putinu, a sada pokušava postati predsjednica Francuske. To nije samo specifičnost Francuske nego je to dio ekstremne desnice u Europi “, rekao je Glucksman i dodao da je potrebno dobro počistiti redove „na lijevo i na desno“.

Potpredsjednica EK Vera Jourova spomenula je izvještaj Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2020., u kojemu stoji da „Rusija podržava stranke ekstremne desnice, što dovodi do polarizacije u europskim društvima“.

„Propaganda koju promiče ekstremna desnica potiče razdvajanja i potiče mržnju u društvu. Suočavamo se i s nedostatkom transparentnosti u političkom oglašavanju offline i online“, rekla je Jourova i podsjetila da je prošle godine donesena odluka koja sadrži jasna pravila o tome da se oslabi uplitanje stranih država.

Španjolski zastupnik iz redova pučana Javier Zarzalejos je napomenuo da osim ekstremne desnice, treba osuditi i ljevicu.

„Ne morate biti stručnjak za francusku politiku da biste znali što misli o Putinu (Jean-Luc) Melenchon", koji je kandidat na francuskim predsjedničkim izborima, " i ne morate biti stručnjak za španjolsku politiku da biste znali da se jedan dio koalicije na vlasti i dalje protivi slanju oružja u Ukrajinu“, rekao je Zarzalejos.

Dodao je da je Putin uspio probuditi simpatije onih koji žele vidjeti ponovnu uspostavu Sovjetskog Saveza i da je uspio ostvariti podršku „svih separatističkih pokreta“, pri čemu je posebno istaknuo predstavnike katalonskog separatizma.

Pierfranceso Majorino, talijanski zastupnik socijalista, zatražio je od svih političara poput Marine Le Pen ili Matea Salvinija da priznaju da su pogriješili zbog suradnje s Putinom.

„Želimo da prekinete svaku vezu i da nam objasnite i novčane tokove koji su došli u vaše blagajne. Tu je također Europska unija nadležna i mora biti ujedinjena. Putin je opasan krvnik koji udara najranjivije i to treba jasno osuditi“, rekao je Majorino.

Francuska zastupnica iz redova liberala Nathalie Loiseau je rekla da ekstremna desnica tvrdi da je nacionalistička i domoljubna, no da je nacija koju oni brane „Rusija Vladimira Putina“.

„U lipnju 2013., Marine Le Pen odlazi u Rusiju. Jedan od njezinih pratitelja kaže da zavidi Rusima jer oni imaju pravog šefa. Vraća se u travnju 2014. u Rusiju nakon aneksije Krima, Le Pen kaže da je Krim ruski - Kremlj je presretan“, kazala je Loiseau.

Diana Riba i Giner, španjolska zastupnica Zelenih, rekla je da je brine ruski utjecaj u Europi kao i činjenica da su pučani u vlast u Castilli i Leonu uključili „ekstremno desnu stranku“ Vox, koji su samo „lutke Putina u Španjolskoj“.

Odbacila je povezanost katalonskog separatizma s ruskim režimom.

Niyazi Kizilyurek, ciparski zastupnik ekstremne ljevice, rekao je da "Putin ne poštuje vladavinu prava, a njegov režim kroz ekstremnu desnicu u Europi provodi svoje interese“.

Hrvatski zastupnik iz redova pučana Karlo Ressler rekao je da je tema rasprave posebno relevantna za jugoistok Europe i osvrnuo se na bliske odnose između nanovo izabranog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i Putina.

„Svi se, pa tako i države kandidatkinje, moraju nedvosmisleno opredijeliti i odrediti prema ovom ratu i prema odnosima s Rusijom“, kazao je Ressler.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik iz kluba socijalista, osvrnuo se na višegodišnju represiju Putinovog režima prema novinarima, oporbenim političarima, nacionalnim i seksualnim manjinama, tj. svima „koji se usuđuju biti slobodni i drugačiji“.

„Ipak, ništa od toga nije bilo dovoljno da europska krajnja desnica otvori oči, a tu njihovu privrženost Putin je bogato pomagao povezujući ideološku isključivost i cinični oportunizam. Nemamo razloga vjerovati da ih je prestao darivati, unatoč sankcijama, obiljem novca za dezinformacijske kampanje“, kazao je Picula.

Najčitaniji članci