U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom covida 19
PREDLOŽILI U SRIJEDU
EU komisija: Dugogodišnji proračun bio bi dva bilijuna eura, a Ukrajini 100 milijardi
Čitanje članka:
2
min
Europska komisija predložila je u srijedu “dosad najambiciozniji” prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura.
“Sljedeći VFO bit će najambiciozniji koji je dosad predložen. Fleksibilniji je, transparentniji i više strateški”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Ukupan iznos proračuna za razdoblje od 2028.-2034. predložen je u iznosu od dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi). U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.
Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.
Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. Za svaki državu članicu bit će stavljen na raspolaganje određeni iznos na temelju nekoliko kriterija od kojih je najvažniji stupanj razvijenosti. Svaka članica trebat će napraviti svoj nacionalni plan investicija i reformi kako bi mogla povlačiti ta sredstva, a novci će se isplaćivati kako se budu ispunjavali ciljevi i ključne etape iz tih planova, slično kao što je slučaj s instrumentom EU sljedeće generacije.
U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost.
U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo više od dvije trećine proračuna.
Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi. Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima.
U sadašnjem VFO za razdoblje 2021.2027. za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 291 milijarda eura po sadašnjim cijenama, a za ruralni razvoj 95,5 milijardi. Za koheziju je u sadašnjem VFO-u predviđeno 392 milijarde eura.
Druga najveća stavka 23 posto proračuna, 451 milijardi eura otpada na Fond za konkurentnost koji namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir.
Treća velika stavka je Globalna Europa, 11 posto proračuna, 200 milijardi eura. Iz toga fonda financirat će se, između ostaloga, i pomoć za zemlje kandidatkinje. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da će se u slučaju da dođe do proširenja EU-a u tom programskom razdoblju ići na reviziju proračuna.
Za Ukrajinu je kao izvanproračunsku stavka predviđeno 100 milijardi eura.
U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom covida 19.
Većina proračuna EU-a financira se izravnim doprinosom država članica, a manjim dijelom iz vlastitih prihoda. Komisija predlaže nove izvore vlastitih prihoda. To uključuje oporezivanje poduzeća koja u jednoj državi članici imaju godišnji promet veći od 100 milijuna eura. S ovim prijedlog započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom. Prilikom odlučivanja o VFO-u, države članice i Europski parlament nisu ravnopravni. Usvajanje VFO-a zahtijeva jednoglasni dogovor država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Ovo nije postupak suodlučivanja u kojem su Vijeće i Parlament ravnopravni.
Suglasnost znači da Europski parlament može prihvatiti ili odbiti prijedlog VFO-a – koji su dogovorile države članice – ali ga ne može mijenjati.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
