Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predstavila je u rujnu pet novih prioriteta u koje bi države trebale ulagati novac dobiven iz EU fondova, a to su gospodarska konkurentnost, obrana, priuštivo stanovanje, vodna otpornost i energetska učinkovitost
Europska unija nastavit će s provedbom "Europskog zelenog plana", čiji je cilj transformirati industriju, promet i poljoprivredu u održiv i klimatski neutralan sustav do 2050. godine, premda su se promijenili prioriteti EU-a uz velika ulaganja u naoružanje, rekla je europska povjerenica Jessica Roswall. "Svi proračuni i svi ministri financija uvijek moraju određivati prioritete, a sigurnost je očito jedan od njih", izjavila je povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i cirkularno gospodarstvo u odgovoru Hini tijekom konferencije "Zeleni tjedan EU-a" održane prošli tjedan u Bruxellesu.
"No sigurnost nisu samo tenkovi i vojna oprema. To je, primjerice, i sigurnost vodoopskrbe ili proizvodnja hrane", dodala je.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predstavila je u rujnu pet novih prioriteta u koje bi države trebale ulagati novac dobiven iz EU fondova, a to su gospodarska konkurentnost, obrana, priuštivo stanovanje, vodna otpornost i energetska učinkovitost.
Roswall, 53-godišnja švedska političarka i pravnica, ne smatra da će zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku zelene politike pasti u drugi plan.
"Ja to ne vidim tako", rekla je. "Nezdrava zemlja prijetnja je nacionalnoj sigurnosti", poručila je.
Dodala je da je s prirodom povezano pet od deset najvećih rizika koje industrije predviđaju u idućih deset godina.
Europska komisija stoga predlaže da 35 posto proračuna EU-a bude namijenjeno ciljevima vezanima za klimu i okoliš za razdoblje od 2028. do 2034. godine. To je više od 700 milijardi eura.
"Radi se o našoj sigurnosti, ali i otpornosti te konkurentnosti", rekla je Roswall.
Toplinski valovi, suše i poplave nanijeli su štetu od 43 milijarde eura prošlog ljeta u Europskoj uniji, podatak je Europske komisije. Očekuje se da će taj trošak narasti na 129 milijardi eura do 2029. godine.
"Ulaganje u prirodu je ulaganje u otpornost", napomenula je povjerenica za okoliš.
Roswall je rekla da za nju nikada nije postojala proturječnost između zelene tranzicije, odnosno prelaska gospodarstva i društva na razvoj koji ne zagađuje okoliš, i konkurentnosti.
"Naprotiv, smatram da je zelena tranzicija konkurentska prednost europskih poduzeća", izjavila je.
Europska komisija je tijekom konferencije poručila da bi EU putem obnovljivih izvora energije trebala smanjiti ovisnost o fosilnim energentima koji dolaze s kriznog Bliskog istoka i Rusije, što je dio njezine težnje za strateškom autonomijom.
Roswall je upozorila da će se morati uključiti i privatne kompanije jer države same nemaju dovoljno novca za provođenje zelene tranzicije.
"Javna sredstva neće biti dovoljna da popune postojeći financijski jaz. U tom kontekstu važni su i krediti za prirodu. Trenutačno radimo s ekspertnim skupinama i različitim dionicima na uspostavi sustava i na definiranju načina njegova funkcioniranja", rekla je.
"Krediti za zaštitu prirode" bili bi vrijednosni papiri koje bi kupovale kompanije i investitori od poljoprivrednika, šumara, javnih kompanija i lokalnih zajednica u zamjenu za njihov rad na očuvanju prirode.
Radna skupina od 150 stručnjaka iz raznih područja radi na nacrtu tog sustava, kojim bi kompanije bile motivirane za kupnju takvih vrijednosnica, odnosno ulaganje u obnovu zemljišta, šuma i vode.
"Tvrtke žele znati u što ulažu. Žele biti sigurne da se ne radi o 'zelenom ispiranju', odnosno lažnom ekološkom oglašavanju", rekla je povjerenica.
24sata © 2026
