Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Smatram da je previše štete učinjeno i prošlo previše vremena da bi se situacija mogla vratiti na staro stanje, prije otvorene ruske invazije na Ukrajinu. EU je donijela političke i strateške odluke da se u potpunosti riješi ruskih energenata
Europska unija planira znatno pojačati gospodarski i politički pritisak na Kremlj. Na jesen se očekuje 22. paket sankcija koji bi trebao biti najopsežniji od početka invazije Ukrajine. Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku izjavila je da bi se njima ukupni broj ruskih subjekata koji podliježu blokadama mogao povećati za jednu trećinu. Kallas je istaknula da se pritisak mora nastaviti povećavati sve dok Putin ne prekine rat.
Ova najava dolazi nakon što je EU usvojila 21. paket sankcija 23. srpnja 2026. godine. 21. paket je usmjeren na ključne sektore ruske ratne ekonomije, prvenstveno na energetiku, financijski i kripto sektor, transport te vojnu industriju.
Zelensky to Putin:
— Clash Report (@clashreport) August 24, 2026
Putin hopes that we are tired. We know that he is mortal.
He never understood us — and now he will not have time to. You wanted to take all of Ukraine, all of our land.
Instead, you lost your oil refineries, your fleet, your revenues, and an entire… pic.twitter.com/XHORouzKK9
U energetskom sektoru paket zamrzava automatsko prilagođavanje gornje granice cijene ruske nafte do sredine 2027. godine s ciljem trajnog ograničavanja prihoda Moskve od izvoza energenata te uvodi nove zabrane transakcija za rafinerije i luke u Rusiji i trećim zemljama koje prerađuju rusku naftu ili pomažu u zaobilaženju mjera. Poseban naglasak stavljen je na suzbijanje djelovanja ruske flote u sjeni, pri čemu je na crnu listu dodana desetina novih plovila te tvrtke i agencije koje im pružaju podršku, uz uvođenje strogih obveza prijave prodaje LNG tankera.
Na financijskom planu mjere znatno proširuju zabranu transakcija na više desetaka novih ruskih banaka i financijskih institucija te prvi put uvode mehanizam zabrane poslovanja s pružateljima usluga povezanih s kriptovalutama u trećim zemljama koji omogućuju izbjegavanje sankcija.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula govori nam da je najnoviji paket sankcija još u fazi pripreme s ciljem dodatnog pritiska na Rusiju i da se Putinu ne omogući 'prostor za disanje'.
- Iako je taj paket još u pripremi i trebao bi biti najavljen najesen, nove mjere imaju za cilj izvršiti dodatan pritisak na Rusiju. Bile bi usmjerene na ljude, tvrtke i organizacije povezane s ruskom vojnom industrijom. Osim toga, najavljuje se da bi bio povećan broj sankcioniranih ljudi, subjekata i organizacija za jednu trećinu, od zabrane putovanja do zamrzavanja imovine. Također, moguće je da će se ponovno otvoriti pitanje viza i opća zabrana ulaska ruskih vojnika, što su podržavale baltičke članice, a čemu su se Francuska i Italija protivile još tijekom pregovora o 21. paketu ostavljajući to pitanje neriješenim. Treba napomenuti i da je američki Senat, na dvostranačku inicijativu koju je predvodio pokojni Senator Graham, nedavno izglasao dodatne sankcije Rusiji. One bi kažnjavale pet najvećih zemalja koje kupuju ruske energente, dakle i Kinu i Indiju, a uveli bi obvezne sankcije ne samo ruskom vodstvu i energetskom sektoru, već i onima koji podržavaju rusku vojnu industriju i flotu u sjeni - govori nam eurozastupnik te posebni izaslanik Bruxellesa za susjednu Srbiju.
Iako je Rusija pod blokadama od početka invazije, Moskva stalno pronalazi načine kako ih eskivirati, a upravo bi to zaobilaženje sankcija preko trećih strana trebala biti jedna od fokalnih točaka 22. paketa sankcija koji se najavljuje kao najopsežniji do sada.
- U ovom bi trenutku nove mjere služile da se dodatno pojača opći pritisak na Rusiju s posebnim naglaskom na problem zaobilaženja sankcija, djelovanja preko posrednika i kanala preko trećih zemalja. Dakle, ažuriranje i nadopuna postojećih sektora obuhvaćenih sankcijama - objasnio nam je Tonino Picula te potvrdio da postoji nakana da se udar proširi i na nuklearnu energiju. Podsjećamo, Rusija gradi nuklearnu elektranu u Mađarskoj. Riječ je o projektu Paks II, proširenju jedinog mađarskog nuklearnog postrojenja (Paks), koje se nalazi oko 100 kilometara južno od Budimpešte.
- Što se tiče nuklearne energije, tu smo već imali inzistiranje Baltika i Poljske da se obuhvati Rosatom, ali i dugogodišnji veto Mađarske, jer je Orban branio svoj dogovor s Rusima iz 2014. o gradnji novog bloka nuklearke Paks. Sada se situacija ponešto mijenja budući da je Peter Magyar nedavno otvorio pitanje koristi od tog projekta. Međutim, opskrba je još tu kao i u slučaju Češke, Slovačke, Bugarske i Finske čiji su reaktori još iz sovjetskog doba, ali koji se postupno udaljavaju od Rosatoma - rekao nam je Picula.
Unatoč tome što Europska unija kontinuirano pooštrava sankcije protiv Moskve, uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU u 2026. godini dosegnuo je rekordne razine.
EU je u prvih šest mjeseci 2026. uvezla rekordnih 9,89 milijuna tona (preko 13 milijardi kubičnih metara) ruskog LNG-a. To je porast od oko 18 do 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Jedan od razloga je američko-izraelska agresija na Iran te ekonomska odmazda Pasdarana iz Teherana i blokada Hormuza.
- U slučaju ruskog plina EU je donijela obvezujuće odluke o smanjenju ovisnosti i postupnom ukidanju uvoza ruskog plina krajem sljedeće godine. Problem je npr. uvoz ruskog LNG-a, koji se ove godine povećao zbog krize u Hormuškom tjesnacu dok zabrana dugoročnih ugovora stupa na snagu tek od sljedeće godine, pa se sad neke kompanije opskrbljuju kroz kratkoročne ugovore. U slučaju ruskog prirodnog plina, prema Europskom Vijeću, Rusija sad opskrbljuje tek nekih 12 posto EU tržišta. Za usporedbu, 2021. to je bilo negdje oko 45 posto. Odluka o lijekovima, prehrambenim i sličnim proizvodima je donesena iz humanitarnih razloga, kao što se ne želi ugroziti međunarodnu trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima. Treba naglasiti i da je Rusija u međuvremenu razvila svoju strategiju supstitucije uvoza - odgovorio nam je na pitanje kako to da i dalje postoji razmjena u lijekovima i prehrambenoj industriji.
Otkriva nam da EU testira novi pristup uvođenju sankcija zbog veta pojedinih članica.
- EU očito isprobava novi pristup provedbe sankcija jer se uvijek javlja problem zbog veta pojedinih država članica koje zbog svojih partikularnih interesa usporavaju donošenje odluka ili traže izuzeća. Pretpostavljam da su zbog toga u Komisiji procijenili da se ide u manje ciljane sankcije, korak po korak, iako naravno tek treba vidjeti koliko će to biti učinkovito. Zadnji primjer partikularnog interesa je u srpnju bila Grčka, koja je tražila izuzeće za svoje brodare koji prevoze ruski LNG - govori nam eurozastupnik.
S obzirom na to da je riječ o potencijalnom 22. drugom paketu sankcija, postavlja se pitanje koliko su one efikasne.
- Sankcije nametnute Rusiji ipak djeluju, ali je potrebno paketima nove generacije raditi da se smanji njihovo zaobilaženje. Rusija je sada u režimu ratne ekonomije, njihove ekonomske brojke pokazuju da stagniranje, rast troškova te visoka inflacija i kamate ne idu na ruku režimu u Kremlju čiji dugoročni ciljevi nisu održivi jer iscrpljujuću cijenu sve više osjeća rusko društvo u cjelini. Po nekim izračunima Rusiju su sankcije već koštale preko bilijun eura. Pristup Moskve vanjskom zaduživanju i izravnim stranim ulaganjima značajno je smanjen, a njezin financijski sustav je zbog ograničenja uglavnom izoliran od međunarodnih tržišta. Izvoz im je slab, ali unatoč tome što su uspjeli naći zaobilazna rješenja za neke sankcije, visokokvalitetni materijali i dijelovi postaju manje dostupni te će sve veći fokus EU na ažuriranju i nadopuni sankcija dodatno pojačati ovaj trend - govori nam Tonino Picula i hladno rezonira da rusko gospodarstvo nije na rubu raspada kako neki priželjkuju.
- Uvoz pokušavaju nadoknaditi sve većom ovisnošću o Kini i drugim nezapadnim dobavljačima. Za njihove komercijalne tvrtke sankcije postaju sve veće financijsko i operativno opterećenje. Međutim, rusko gospodarstvo nije na rubu raspada, rat u Iranu i rast cijene energenata im je bio od pomoći pa Putin još pronalazi načine da financira nastavak rata. Kao što sam rekao, cijenu punjenja proračuna plaćaju sve više ruska kućanstva kroz inflaciju i poreze. Usporedbe radi, Rusija sad troši oko 8 posto BDP-a na obranu, dok Ukrajina čak 40 posto - objašnjava nam hladnu matematiku rata u Ukrajini.
Tonino Picula ne podcjenjuje rusku otpornost na sankcije i samodostatnost, ali naglašava posljednja istraživanja javnog mnijenja koja otkrivaju da je običnim građanima polako dosta rata iako je u zemlji na snazi snažna propaganda i indoktrinacija.
Ukrainian forces hit 4 OZON warehouses across southern Russia overnight. Footage shows an FP-series drone striking the site in Tyube, Dagestan. pic.twitter.com/gQAu5enc0X
— Open Source Intel (@Osint613) August 24, 2026
- Rusija ima relativno zadovoljavajuću samodostatnost u poljoprivredi i energetici kojom uspijeva nadoknaditi smanjenje uvoza. Ali ostaje činjenica da je rusko društvo duboko impregnirano dugogodišnjom autoritarnom i represivnom vladavinom Vladimira Putina. Vladar u Kremlju sve je ruske resurse podredio svojim megalomanskim političkim ambicijama. Osim klasičnih metoda kontrole i pritisaka, uspješno se koristi suvremenim digitalnim oblicima propagande i širenja dezinformacija kao i glorifikacijom velikoruskog nacionalizma. Putinov režim aktivno djeluje kroz preusmjeravanje resursa, npr. vojna proizvodnja povećava prihode u nerazvijenim regijama. Međutim, ostaje oprezan oko tema poput šire mobilizacije pa potencijalnim vojnicima ruska propaganda nudi lukrativne plaće. Bez obzira na uspjeh brutalne pacifikacije političke oporbe, neke ankete posljednjih mjeseci pokazuju rast nezadovoljstva građana. Ponajprije zbog ekonomske stagnacije, ali i radi gašenja interneta, te zamora od rata koji sve jače bukti i u dubini ruskog teritorija - objasnio nam je.
Rusija EU tržište mijenja Azijom te time pokušava anulirati sankcije. Tu se ponovno javlja problem Kine za Rusiju koja u bilateralnim odnosima postaje veliki brat koji diktira pravila igre.
- EU je istovremeno smanjila tržišta, profite i oslabila Rusiju koja je sada u svakom smislu izoliranija i u kojoj su troškovi proizvodnje sve skuplji tako da je ključne izvozne energente primorana prodavati po nižoj cijeni ili čak reducirati njihov izvoz. Oko 75 posto ruskog izvoza, uglavnom energenata, sada ide u Aziju, a otprilike 70 posto uvoza dolazi iz Azije. Itekako je vidljiva preorijentacija Rusije kojoj ta tržišta mogu ublažiti gubitak tržišta EU, ali ga ne mogu ozbiljno nadoknaditi. Dakle, ograničenja Bruxellesa djeluju, ali još uvijek nedovoljno da Putina prisile na prave pregovore. Svakako je ključno da se i pritisci kroz tzv sekundarne sankcije Zapada nastave u potpunosti. Rezultat te prisilne ruske strateške preorijentacije je, između ostalog, i sve veća ovisnost o Kini koja to pretvara u seniorat i jača svoju sposobnost diktiranja pravila igre kada joj zatreba - rekao je Tonino Picula.
Iako je EU uz sve svoje razlike uspjela stvoriti stameni blok koji je osudio invaziju, nikada nisu nestala razmišljanja da je ekonomski ostracizam Rusije štetan i pucanj u nogu EU. Naš sugovornik smatra da nije moguć povratak na stanje prije invazije: jeftini ruski energenti i njemačka industrija koji su stvorili godine prosperiteta i rasta standarda života.
- Postoje političke opcije u Njemačkoj koje se otvoreno zalazu za povratak ruskim energentima. Nisu marginalne, a dolaze s krajnje ljevice i desnice, dok im je politika prema Rusiji nešto što ih spaja u teoriju potkovice. U Francuskoj je tradicionalno sklona Rusiji Marine Le Pen koja se odlučila ipak taktički distancirati. Onaj stari kompromitirajući ruski kredit za stranku je navodno otplaćen. U toku su i druge kozmetičke promjene da joj se proruski image uoči predsjedničkih izbora ponešto ublaži. Smatram da je previše štete učinjeno i prošlo previše vremena da bi se situacija mogla vratiti na staro stanje, prije otvorene ruske invazije na Ukrajinu. EU je donijela političke i strateške odluke da se u potpunosti riješi ruskih energenata, u kontekstu šire politike strateške autonomije i diversifikacije, jer sigurnost košta - odgovorio je Picula pobornicima realizma i povratka na ruske energente, te izdvojio jednu državu koja je uskočila nakon blokade Rusije.
🇩🇪 Germany's AfD leader Alice Weidel just laid out her foreign policy in one sentence.
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) May 19, 2026
Peace with Russia. Balanced ties with the U.S. Deep trade with China.
Her core argument: Germany's economy was destroyed by sanctions on Russia.
The energy crisis, Nord Stream, the loss of… https://t.co/aZA217UAak pic.twitter.com/STUSK9UoU1
- Sada je Norveška postala glavni dobavljač plina za EU, a tu su i ulaganja u obnovljive izvore energije. Pitanje režima sankcija se može otvoriti samo u slučaju prestanka rata u Ukrajini, kao i u nekim specifičnim trgovinskim odnosima. Međutim, o potpunoj normalizaciji odnosa, pogotovo pod režimom Vladimira Putina, je nemoguće govoriti jer je povjerenje definitivno kompromitirano. Dapače, Rusija svakim novim potezom potvrđuje da ostaje fizička prijetnja članicama koje graniče s njom, ali i EU kao modelu suradnje demokratskih država koje poštuju ljudska prava i vladavinu prava - rezonira naš sugovornik.
Vladimir Putin je najavio recipročne mjere u kontekstu zaplijene tankera. Njemački BND trebao bi dobiti veće obavještajne nadležnosti i prestati biti samo analitička agencija. Iran i Ukrajina su nedavno bili na rubu rata. Tonino Picula se slaže s procjenom da svjedočimo eskalaciji rata na istoku kontinenta.
Putin:
— Clash Report (@clashreport) August 22, 2026
Ukraine opened this Pandora’s box itself. Well then, it should expect a response targeting the most vulnerable sectors of its economy, which, frankly, are already on their last legs.
This also applies, by the way, to agricultural production, whose exports are a major… pic.twitter.com/jqYRyLDhEk
- Bez obzira na oscilacije na bojišnici, mislim da smo već sad u novoj fazi eskalacije rata zbog čega se u ponedjeljak i sastaje Vijeće sigurnosti. UN je prošli tjedan objavio kako je u srpnju 2026. ubijeno ili ozlijeđeno više civila nego u bilo kojem mjesecu od proljeća 2022. Rusija napada civilnu infrastrukturu i gradove, te luke i plovila na Crnom moru, uz nastavak prijetnji i hibridnog ratovanja po Europi. Procjenjuje se da su ruske snage pretrpjele 1,4 milijuna žrtava, te da njihovi vojnici umiru i budu ranjavani brže nego što ih se može zamijeniti novim regrutima. Očekuje se i novi val represije u Rusiji jer se bliže parlamentarni izbori u rujnu. Ukrajina se, s druge strane, suočava s najozbiljnijim političkim izazovima od početka invazije kao i novim zimskim neizvjesnostima. Nažalost, budući da Putin i dalje ne odustaje od svog maksimalizma i vjeruje u potpuno osvajanje Donbasa, moguće je da će Rusija opet koristiti taktike intenzivnijih napada ove jeseni i zime - predviđa Picula.
S obzirom na to da je gospodin Picula i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, korespondencija nije mogla proći bez komentara o dolasku Zelenskog u Srbiju. Dolazak ukrajinskog šefa u Beograd ponovno je aktualizirao tezu da Vučić vodi politiku sjedenja na više stolica, svojevrsnu Titovu politiku nesvrstanih, prilagođenu multipolarnom svijetu 21. stoljeća. Na konferenciji za medije Zelenski i Vučić otkrili su duboku vojnu suradnju iako se srbijanski predsjednik pravda da streljivo ne izvozi direktno u Ukrajinu.
- Uvertira za dolazak Zelenskog je već napravljena s nedavnim dolaskom predsjednika Ukrajinskog parlamenta u Beograd, gdje je sudjelovao na konferenciji uz Vučića, koji je stoga bio prisiljen poslušati jedan snažni antiruski govor. Potom je par dana kasnije Vučić otišao u Kijev na summit jugoistoka Europe i Ukrajine, ali nije potpisao deklaraciju o osudi ruske agresije. Uz vojnu suradnju koju ste naveli, jasno je što Vučić želi s ovom situacijom. On prije svega smatra da se mogu povući paralele po pitanju međunarodnog prava oko Ukrajine i Kosova, što je naravno groteskno. Tu mu ide i na ruku stav Ukrajine koja odbija priznati Kosovo. Tako se želi prikazati kao faktor koji brani međunarodno pravo i ukrajinski integritet, iako naravno nećete čuti od njega jasnu osudu invazije. Srbija ne prodaje oružje samo Ukrajini, već je u rekordnim iznosima prošle godine prodavala Izraelu, s kojim planira i otvoriti tvornicu dronova. Istovremeno, kupuje naoružanje, uvjerljivo najviše od Kine, ali i Rafale od Francuske dok raspolaže stokovima naoružanja iz Rusije - rekao je Picula te dodao da upravo u diverzifikaciji vojne tehnike vidi balansiranje Beograda između istoka i zapada.
- To govori o srpskom strateškom izboru odnosno geopolitičkom kockanju i nastavku politike manevriranja između istoka i zapada. Toleriranje takve Vučićeve politike od strane EU govori da Bruxelles nije spreman na odstupanje od svog benevolentnog stajališta prema Beogradu. Svakako ne prije najavljenih izbora u Srbiji - poručio je.
- Taj posjet nije donio nikakve neočekivane rezultate. Ukrajini svakako odgovara da i dalje nastavi kupovati prijeko potrebno streljivo što su potvrdile poruke sa sastanka s fokusom na ekonomiju i trgovinu. Vučiću odgovara da ga se doživi kao partnera Ukrajine unatoč dvosmislenosti narativa oko invazije na tu zemlju. On svakako želi održavati koliko toliko živim put Srbije prema članstvu u EU, te pokušava i temu Ukrajine plasirati kao argument time u prilog. Bez obzira na njegove manevre, najveći broj lidera u EU neće ga prestati podsjećati da, između ostalog, treba uskladiti vanjsku i sigurnosnu politiku s Bruxellesom - zaključio je.
24sata © 2026
