Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ljudi se ruše, dehidriraju, a deseci su se utopili. Naši stručnjaci savjetuju: ‘Na moru, jezerima i rijekama posebno se čuvajte’
Europa gori pod naletom nemilosrdnog toplinskog vala koji svakog dana uzima danak. Ekstremne vrućine odnijele su više od 250 života, a meteorolozi upozoravaju da najteže tek dolazi. Vlasti diljem kontinenta izdaju upozorenja građanima da se sklone od opasnog sunca. Na udaru se našla i Hrvatska. Za splitsku, riječku i dubrovačku regiju izdana su narančasta upozorenja, a u nekim gradovima temperature su dosegnule zabrinjavajuće razine. Tako je, primjerice, u Splitu izmjereno čak 40 stupnjeva. Liječnici upozoravaju na povećan rizik od toplinskih udara, kolapsa i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, posebice kad je riječ o starijim osobama, djeci i kroničnim bolesnicima.
POGLEDAJTE GALERIJU:
No ono što, nažalost, dolazi uz smrtnost od toplinskog vala su i utapanja. Naime, u Francuskoj i Velikoj Britaniji posljednjih su tjedana zabilježili desetke slučajeva utapanja ljudi koji su ulazili u jezera i rijeke u želji da se malo rashlade. Razgovarali smo s Petrom Prpićem, voditeljem odjela informiranja i analitike HGSS-a i stručnjakom kad je riječ o spašavanju iz vode. Objasnio je na što treba paziti prilikom kupanja.
- Velik broj ljudi upravo zbog topline odlazi na jezera, rijeke i mora te rashlađenje traže u vodama. Generalno, savjet prilikom boravka pored vode je da treba piti mnogo tekućine i da što manje boravite direktno na suncu. HGSS, kad je riječ o statistici, spašava i turiste i domaće ljude, ali kad je riječ o spašavanju u postotku, to je oko 15 posto turista, a sve drugo su Hrvati. Dodatno se treba zaštititi adekvatnom odjećom, a treba svakako izbjegavati izlazak od 11 do 17 sati, kad je sunce jako. Vrlo je važno nikad se ne upuštati sam u razne oblike aktivnosti na vodi. Važno je u tim slučajevima biti ili u grupi ili javiti najbližima kamo idete i kad planirate povratak - komentirao je stručnjak.
Objasnio je i kako je vrlo važno piti dovoljno tekućine i držati se uređenih kupališta. A pritom i obavijestiti druge kamo idete.
- U ljetnim mjesecima na visokim temperaturama vrlo lako dolazi do dehidracije. Potrebno je izbjegavati konzumaciju alkohola tijekom boravka pored mora, rijeka ili jezera. Uvijek je potrebno imati ‘prvu pomoć’ uz sebe i svakako treba poštovati vodu. Treba uvijek biti svjestan opasnosti kojom smo okruženi u toj vodi. Izuzetno je važno prije odlaska na vodu informirati se kamo idete. Ponajprije mislim na raftinge i kajake jer itekako treba biti svjestan mogućih opasnosti na tim dionicama. Dodatni je problem što ljudi odlaze i na neuređena kupališta, gdje su sve te opasnosti kod rijeka i jezera ispod vode, za razliku od mora. Uvijek prilikom aktivnosti na vodi treba proučiti i vremensku prognozu i prilikom korištenja mogućih plovila obavezno je koristiti zaštitnu i sigurnosnu opremu, poput kacige i zaštitnog prsluka, pogotovo ako je riječ o ‘divljim’ vodama - istaknuo je Prpić.
Broj intervencija HGSS-a kad ljudi u ljetnim mjesecima borave na vodama, rapidno raste. Nažalost, kazao je Prpić, u dobrom dijelu takvih slučajeva HGSS je angažiran na traženju tijela utopljenika ili onih koji su nestali ispod vodene površine. Nagli porast temperature nosi sa sobom puno rizika. Toplinski val uz užarene temperature nosi niz utjecaja na čovjeka. Pogotovo je to izraženo kod kroničnih bolesnika i pogoršanja njihovog zdravstvenog stanja.
- Sukladno vlastitom zdravlju, prilikom toplinskog vala moramo se prilagoditi na najbolji mogući način. Sve rizike je u tom slučaju potrebno svesti na minimum kako biste što manje sami sebe doveli u opasnost, a uzročno-posljedično i druge oko sebe. Osim kroničnih bolesnika, u velikom riziku su djeca, starije osobe, ali i mlađe osobe. Naglasak stavljam na djecu, pogotovo kad su sama, a u blizini voda. Djeca uvijek moraju biti pod nadzorom roditelja ili punoljetnih osoba u trenutku boravka na kupalištima - rekao je.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Tatjana Čemerikić, kazala je da se utapanja najčešće događaju zbog nezgoda. Objasnila je i kako pomoći nekom ako ga vidimo da se utapa.
- Može se dogoditi da osoba jednostavno kolabira ili postoji nekakvo kronično stanje koje se ulaskom u vodu pogorša, pa se osoba zbog toga počne utapati. Strah kod neplivača dovede do toga da počnu panično mahati nogama i rukama, trošiti energiju, gutati vodu, pa utapanje dođe, nažalost, vrlo brzo. Najvažnije je uočiti osobu koja ima teškoće u moru i gdje se vidi da postoje teškoće zbog kojih se osoba ne može održati na vodi. Takvu osobu potrebno je što hitnije izvući na obalu, nazvati broj 194, okrenuti osobu na bok ako još diše, ali je bez svijesti, i čekati medicinsko osoblje. Ako osoba ne diše, potrebno je krenuti s postupcima oživljavanja do dolaska hitne službe. Ljudi nisu svjesni opasnosti velikih valova i neiskustvo dovede do toga da ih morska struja odvuče i da zbog valova ne mogu natrag na obalu. Još ako se osoba u tim trenucima naguta vode, vrlo brzo dolazi do utapanja - objasnila je sve opasnosti dr. Čemerikić.
Koristite uređena kupališta koja su pod nadzorom stručnih službi. Također, ne ulazite u vodu na nepoznatim mjestima te izbjegavajte područja s naglim promjenama dubine
Ne precjenjujte svoje plivačke sposobnosti. Ako niste najbolji plivač, najbolje je držati se plićeg dijela. Ne plivajte sami i ne udaljavajte se od ostalih kupača
Ne ulazite u vodu pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava. Ona smanjuju opreznost i vlastitu sigurnosnu procjenu te reakcije. Kupališta nisu bezazlena!
Vodite posebnu brigu o djeci i maloljetnicima te ih ne ostavljajte bez nadzora uz vodu. Njih lako mogu povući i struje, a djeca nemaju snage oduprijeti im se.
Rijeke, jezera i šljunčare često imaju hladne struje, muljevito dno i jake podvodne vrtloge, koji mogu predstavljati ozbiljnu opasnost i za iskusne plivače. Oprez je nužan!
24sata © 2026
