Europski sud odbacio tužbu osuđenog dilera Ringwalda

Europski sud za ljudska prava odbacio je tužbu osuđenog 'dilera' Stipe Ringwalda koji je tvrdio da mu je država, zbog neprimjerenih policijskih izjava prije presude, povrijedila presumpciju nevinosti te pravo na pošteno suđenje i poštivanje njihovog privatnog života.

Osuđenik poznat iz stupaca crnih kronika po stotinama kaznenih prijava, drogi i nasilju, pravdu u Strasbourgu zatražio je zajedno s majkom koja je uhapšena kada je u njenoj kući zaplijenjena pošiljka od pet kilograma marihuane zbog koje su u konačnici i osuđeni na zatvorske kazne.

Suđenju je prethodila kriminalističke istraga, u kojima su korištene tajne mjere praćenja i snimanja telefonskih razgovora, a Ringwald je na suđenju prigovarao da mu je povrijeđena presumpcija nevinosti jer su policajci prije pokretanja kaznenog postupka novinarima izjavili da su uhićenici krivi za preprodaju droge.

Odlučujući o takvom prigovoru, Vrhovni sud je utvrdio da su policajci doista dali neprimjerene izjave medijima, koje su bile protivne načelu presumpcije nevinosti, no Vrhovni sud je utvrdio da takve izjave nisu utjecale na pošteno suđenje.

Europski sud je, odlučujući o njihovim prigovorima, utvrdio da "niti I-tužitelj, a niti II- tužiteljica nisu iscrpili sva pravna sredstva prije nego što su podnijeli svoje tužbe Sudu zbog povrede načela presumpcije nevinosti", izvijestio je Ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Pojašnjavaju da Ringwald nije podnio tužbu radi naknade štete nadležnom hrvatskom sudu, koju je, prema mišljenju Strasbourga trebao podnijeti temeljem presude Vrhovnog suda u kojoj je utvrđena povreda ustavnog načela presumpcije nevinosti.

Vesna Ringwald, s druge strane, ni pred splitskim, a kasnije ni Vrhovnim sudom nije prigovorila zbog povrede presumpcije nevinosti pa je Europski sud za ljudska prava njihove tužbe odbacio.

Ringwaldi su prigovarali i da su njihovi telefonski razgovori nadzirani temeljem nedovoljno obrazloženih sudskih naloga, ali sud ni te prigovore nije prihvatio.

Europski sud za ljudska prava odbacio je i zahtjev hrvatske vozačice osuđene za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, koja je tvrdila da su policajci prilikom alkotestiranja "od nje pribavili podatak da je sporne večeri ona vozila automobil, a ne njezin suprug, bez da su joj omogućili savjetovanje s odvjetnikom".

Sud je zaključio da njena prava nisu provrijeđena jer je testirana bez nazočnosti odvjetnika, kao ni time što je policajcima odgovorila na pitanje tko je vozio automobil, tim više što to nikada kasnije nije ni zanijekala.