Nakon optužbi za upletanje Rusije u američke predsjedničke izbore 2016. i u referendum o brexitu u Britaniji iste godine, mnogi strahuju da bi izbori za Europski parlament u svibnju mogli biti sljedeća meta
OPASNOST IZ RUSIJE
Europskim izborima prijete trolovi, botovi i lažne vijesti
Građani svih zemalja članica EU-a moći će glasati na izborima za novi saziv Europskog parlamenta od 23. do 26. svibnja. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da će radikalne i euroskeptične stranke možda omesti rad Unije u idućih pet godina. Dužnosnici EU-a strahuju da bi 'zloćudni' akteri, poput Rusije, mogli pojačati takav trend dezinformiranjem i uplitanjem u izbore.
- Ne smijemo biti naivni. Ima onih koji žele omesti europske izbore i to na sofisticiran način - rekao je u rujnu potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
- Svjedočili smo pokušajima uplitanja u izbore i referendum, a dokazi upućuju na Rusiju kao primaran izvor takvih kampanji - dodao je u prosincu njegov kolega Andrus Ansip.
Dezinformacije i lažne vijesti funkcioniraju tako da ciljaju na emocije, kaže Ben Nimmo, stručnjak iz Atlantskog vijeća
- Svode se na to da bombardiraju glasače mnoštvom priča sve dok se oni ne uplaše ili razbjesne do te mjere da donose loše odluke - rekao je Nimmo za dpa.
Mnogo toga rade trolovi, kaže Nimmo i opisuje ih kao "podmukla ljudska bića koja čine nešto samo kako bi izazvali nevolje" i botovi, mali softverski programi koji masovno retvitaju poruke kako bi ih popularizirali.
Diplomatska služba EU-a je 2015. osnovala posebnu radnu skupinu čiji je zadatak raskrinkati dezinformacije koje dolaze iz Rusije.
- Moskovska nastojanja da smanje podršku Europskoj uniji u javnosti, promoviraju populističke i euroskeptične stranke i kandidate, povećaju polarizaciju i fragmentiranost Europske unije, ozbiljnije su započela 2014. i od tada nisu popustila - napisala je radna skupina ovaj mjesec.
Moskva poriče svoju umiješanost u takve aktivnosti.
Kako se zaštititi?
EU je nedavno poduzela nekoliko koraka kako bi se zaštitila od lažnih vijesti i uplitanja u izbore. To uključuje pokretanje sustava za hitno upozorenje i udvostručenje sredstava za skupinu koja se bori protiv dezinformiranja na pet milijuna eura.
Giganti društvenih mreža kao što su Facebook, Google i Twitter obvezali su se na europska pravila i poduzimaju korake da povećaju transparentnost, primjerice točnim označavanjem političkih sadržaja.
Kako se glasači mogu zaštititi od manipuliranja?
Nimmo jednostavno savjetuje da uspore.
- Prije nego podijelite neku objavu, osobito onu koja vas ljuti ili plaši, promislite zašto netko pokušava učiniti da se tako osjećate - rekao je.
I političari trebaju odigrati svoju ulogu s obzirom na to da dezinformacije obično ciljaju one grupe ljudi koje se tuže da ih elite ignoriraju, poput nezaposlenih i besperspektivnih.
- Političari se moraju nastaviti baviti problemom dezinformiranja, ali ga moraju shvatiti i kao ozbiljno upozorenje - rekao je aludirajući na to da se moraju zapitati zašto određene grupe ljudi nisu zadovoljne.
- Tek tada će riješiti problem - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
