Obavijesti

News

Komentari 0

Eurozastupnici odobrili nova pravila za povećanje uštede energije: Ovo je velika pobjeda!

Eurozastupnici odobrili nova pravila za povećanje uštede energije: Ovo je velika pobjeda!

Ciljevi uštede trebali bi se ostvariti lokalnim, regionalnim i nacionalnim mjerama u različitim sektorima, npr. u javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima...

VIDEO

Europski parlament je u utorak odobrio planove, koji su već dogovoreni s Vijećem, kojima se postavljaju novi ciljevi uštede energije od 11,7 posto na razini EU-a  do 2030. godine.

Države članice morat će do 2030. zajednički osigurati smanjenje potrošnje energije od najmanje 11,7 % na razini EU-a (u usporedbi s predviđanjima referentnog scenarija iz 2020.). To će nadgledati snažan mehanizam praćenja i provedbe kako bi se osiguralo da države članice ostvare svoje nacionalne doprinose tom obvezujućem cilju EU-a, izvijestio je Europski parlament (EP).

Do 2030. godine države članice moraju uštedjeti u prosjeku 1,5 % godišnje. Godišnja ušteda energije započet će s 1,3 % u razdoblju do kraja 2025. i postupno će dosegnuti 1,9 % u posljednjem razdoblju do kraja 2030.

Novi zakon, kao dio europskog zelenog plana, pomoći će u borbi protiv klimatskih promjena i povećanju energetske sigurnosti, tumači EP.

Ciljevi uštede trebali bi se ostvariti lokalnim, regionalnim i nacionalnim mjerama u različitim sektorima, npr. u javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima itd.

Prvi hrvatski Klimatski rječnik podiže svijesti o klimatskim promjenama
Prvi hrvatski Klimatski rječnik podiže svijesti o klimatskim promjenama

Zastupnici su ustrajali na tome da se programom posebno obuhvati javni sektor, koji bi svake godine morao smanjiti krajnju potrošnju energije za 1,9 posto. Države članice također bi trebale osigurati da se najmanje 3 posto javnih zgrada svake godine obnovi u zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije ili zgrade s nultim emisijama. Direktivom se utvrđuju i novi zahtjevi za učinkovite sustave centraliziranoga grijanja.

Izvjestitelj Niels Fuglsang (S&D, Danska) izjavio je: „Energetska kriza nije gotova. Nema garancije da će sljedeće zime biti blage kao ova posljednja. U sljedećih sedam godina moramo uvesti potrebne strukturne promjene. Vrlo sam sretan što smo uspjeli nagovoriti države članice da prihvate daleko ambicioznije ciljeve energetske učinkovitosti. To je ključno kako u budućnosti više ne bismo ovisili o ruskoj energiji i kako bismo mogli ispuniti naše klimatske ciljeve. Današnje glasanje je velika pobjeda. To ne samo da je dobro za našu klimu, već je i loše za Putina.”

Stručnjakinja za klimu: Možemo očekivati intenzivnije, češće i dugotrajnije toplinske valove
Stručnjakinja za klimu: Možemo očekivati intenzivnije, češće i dugotrajnije toplinske valove

Parlament je usvojio zakon s 471 glasom za, 147 protiv i 17 suzdržanih. Sada će ga morati potvrditi i Vijeće ministara prije nego što stupi na snagu, navodi EP.

Europska komisija donijela je 14. srpnja 2021. paket „Spremni za 55 %” kojim se postojeće zakonodavstvo u području klime i energetike prilagođava novom cilju EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % do 2030. 

Paket je uključio i preinaku postojeće Direktive o energetskoj učinkovitosti, čime se njezine odredbe usklađuju s novim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 %. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli