Evo kako će izgledati Papin pogreb i kada će se birati novi

Dan nakon Uskrsa preminuo je papa Franjo. Vjernici diljem svijeta oplakuju poglavara Crkve, a nakon njegove smrti postoje jasni protokoli koji se slijede sve do izbora novog pape, piše portal Tockazarez.hr.

Prefekt papinske kuće nakon smrti obavještava kardinala komornika (Camerlengo) i dekana Kardinalskog zbora. Dekan informira sve kardinale diplomatske predstavnike i čelnike država. Kardinal vikar Rima kao papin zamjenik u biskupiji Rim mora obavijestiti Rimljane o smrti.

Camerlengo, zamjenik državnog tajnika, papinski ceremonijar Ravelli, najbliži papinski suradnici, rodbina i osobni liječnik okupljaju se uz tijelo preminulog. Camerlengo konstatira smrt, tri puta papu oslovljava njegovim krsnim imenom. Fotografiranje je zabranjeno, osim ako ga Camerlengo ne odobri.

Službena smrt se konstatira u privatnoj kapelici pape. Camerlengo uklanja papinski Ribarov prsten, koji se kasnije s olovnim pečatom uništava pred kardinalima. On također pečati papin ured i privatne odaje.

Papina rezidencija je prva od tri postaje papinskog pogreba. Tamo ga se polaže u lijes.  Kardinalski zbog odlučuje o daljnjem tijeku. Sudjeluju svi kardinali, čak i oni stariji od 80 godina. Camerlengo predsjeda posebnim kongregacijama zaduženima za svakodnevno funkcioniranje Vatikana te oni odlučuju o datumu prijenosa tijela u baziliku Sv. Petra te o danu pogreba. To je između četvrtog i šestog dana nakon smrti.

BIRA SE NOVI POGLAVAR Može li običan čovjek postati papa? Evo tko sve ima šansu za Svetu Stolicu: Bitne su tri stvari

Tijekom prijenosa lijesa u baziliku Sv. Petra  moli se Litanija svih svetih. Vjernici tada mogu u tišini odati počast papi, čije je tijelo položeno u otvoreni lijes. Dan uoči pogrebne mise lijes se zatvara, a na sam dan pogreba slavi se misa za pokojnika.

Posljednja faza je prijenos i sam pokop. Papa Franjo odlučio je da ne želi biti pokopan u bazilici sv. Petra, nego u bazilici Santa Maria Maggiore. Uz drveni lijes polažu se i zlatnici iz njegova pontifikata, papinski paliji te dokument Rogitum s podacima o životu, spisima... Nakon pogreba slijedi devetodnevna žalost, a u bazilici je svakog dana misa zadužnica otvorena za sve vjernike.

Kardinalski zbor odlučuje kada će konklava započeti, to je obično petnaestog dana nakon smrti, a najkasnije dvadesetog. Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina. U teoriji izbor može dugo trajati, ali bilo je slučajeva kada je bilo drugačije. 

Ivan Pavao II. izabran je nakon osam krugova, Benedikt XVI. nakon četiri, a Franjo nakon pet. Već nakon nekoliko dana s dimnjaka Sikstinske kapele mogao bi se uzdići bijeli dim – znak da Crkva ima novog papu