VELIČANSTVENI STRVINAR
FOTO Pogledajte nevjerojatne fotografije bjeloglavog supa u Zagrebu: 'Kao prometni redar'
Poput nekog prometnog redara odmarao je na ogradi zagrebačke obilaznice nedaleko Buzina veličanstveni bjeloglavi sup
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Poput nekog prometnog redara odmarao je na ogradi zagrebačke obilaznice nedaleko Buzina veličanstveni bjeloglavi sup. Zaštićena je to vrsta strvinara, jedini preostali predstavnik strvinara kod nas, dok su druge dvije vrste izumrle.
Poput nekog prometnog redara odmarao je na ogradi zagrebačke obilaznice nedaleko Buzina veličanstveni bjeloglavi sup. Zaštićena je to vrsta strvinara, jedini preostali predstavnik strvinara kod nas, dok su druge dvije vrste izumrle.
O tom prizoru smo najprije obavijestili Damira Skoka, ravnatelja Zoološkog vrata grada Zagreba, koji upravlja i Oporavilištem za divlje životinje. On je sa stručnom ekipom odmah izašao na teren, ali sup je uspio poletjeti u drugom pravcu.
- Vjerojatno je životinja samo umorna, čini mi se da je to zdrava ptica. Nije ništa čudno da mlade životinje migriraju tisućama kilometara, pa se tako i ovaj vjerojatno zaputio u lutanje koje ga je dovelo do Zagreba - rekao nam je Skok. Kako dodaje, vjeruje da kada noćas odmori, bjeloglavi skup će skupiti snage da nastavi svoj put.
Doista, u razdoblju puberteta, u prvih pet ili šest godina života, bjeloglavi supovi napuštaju svoje matične kolonije, a najveću naši supovi imaju na Cresu, i kreću u svoje letačke ekspedicije. Najveće lutalice Kvarnerske populacije naših supova su bili sup Oštro i sup Leđni Zlajo. Sup Oštro je tako od Kvarnera doletio čak do Švedske, a Zlajo do Čada u Africi!
Životni vijek ovih veličanstvenih ptica je 50 godina, a raspon krila im može biti i do 280 centimetara. Početkom 20. stoljeća bjeloglavi supovi bili su rasprostranjeni na području cijele današnje Hrvatske. Tada je bilo poznato više od 30 gnjezdilišta, u Slavoniji od Papuka do Vukovara, u Istri na Učki, u Primorju, na ušću Neretve, te na sjeveru Dubrovačkog primorja.
U Hrvatskoj je ustrojena mreža od 11 službenih oporavilišta za divlje životinje, a glavna im je uloga prihvat, skrb i rehabilitacija iscrpljenih, ozlijeđenih, otrovanih ili na drugi način unesrećenih divljih životinja s ciljem njihova ponovnog povratka u prirodu. U rujnu su Palina, Coline, Lima i Anton, četiri oporavljena bjeloglava supa, pušteni su u prirodu iz oporavilišta za bjeloglave supove smještenog u mjestu Beli na otoku Cresu, kojim upravlja Javna ustanova „Priroda“.
Četiri oporavljena supa su mlade ptice koje su iscrpljene nađene podno gnijezdećih obalnih litica Cresa i Plavnika ili spašene od utapanja izravno iz mora, a upravo je utapanje jedan od najčešćih uzroka mortaliteta kod kvarnerskih supova koji se gnijezde neposredno iznad mora.
