U jeku rasprave o tome treba li slijediti primjere zemalja poput Australije i Velike Britanije i uvesti zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, Glavak upozorava da je zakon bez provedbe i edukacije samo mrtvo slovo na papiru
EUROZASTUPNICA
FOTO Tko je Sunčana Glavak: Od ratne reporterke i odlikovanja do HDZ-a i klupe u Bruxellesu
Čitanje članka:
4
min
Pitanje treba li djeci mlađoj od 16 godina zabraniti pristup društvenim mrežama postalo je jedna od ključnih društvenih tema u Hrvatskoj i Europi, potaknuta sve alarmantnijim podacima o utjecaju digitalnog svijeta na mentalno zdravlje mladih.
Dok se procjenjuje da je svako šesto dijete bilo žrtva nekog oblika internetskog nasilja, a 97 posto mladih svakodnevno živi na internetu, političari i stručnjaci lome koplja oko najboljeg rješenja. U središtu te rasprave istaknula se i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, čiji stav da puka zabrana nije rješenje odjekuje u Bruxellesu.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Sunčana Glavak (58) iz Čakovca svoj je profesionalni put započela u svijetu novinarstva.
Od ratne reporterke do klupe u Bruxellesu
Nakon što je diplomirala na Filozofskom fakultetu i kasnije magistrirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, karijeru je gradila na Hrvatskom radiju Čakovec, a zatim i na Hrvatskoj radioteleviziji kao dopisnica iz Čakovca i Varaždina.
Njezin novinarski rad tijekom Domovinskog rata donio joj je odlikovanje Spomenicu Domovinskog rata. Mnogi je pamte i kao urednicu na Varaždinskoj televiziji, gdje je, između ostalog, vodila popularnu emisiju o etno-baštini "Vu srcu te nosim".
Početkom 2000-ih ulazi u svijet politike, ali isprva kroz odnose s javnošću. Godine 2004. postaje glasnogovornica Ministarstva kulture, a kasnije obnaša dužnosti glasnogovornice HDZ-a te glasnogovornice Vlade u mandatu premijera Andreja Plenkovića.
U tri mandata bila je zastupnica u Hrvatskom saboru, gdje je predsjedala Odborom za informiranje, informatizaciju i medije.
Od prosinca 2019. godine zastupnica je u Europskom parlamentu, gdje je kao članica Europske pučke stranke (EPP) aktivna u Odboru za kulturu i obrazovanje te se profilirala kao jedna od ključnih osoba u kreiranju politika koje se bave digitalnom sigurnošću.
Zašto zabrana nije dovoljna?
U jeku rasprave o tome treba li slijediti primjere zemalja poput Australije i Velike Britanije i uvesti zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, Glavak je zauzela jasan, ali nijansiran stav.
Iako se slaže da je granica od 16 godina primjerena, što podupire i istraživanje Eurobarometra prema kojem 67 posto ispitanika to smatra ispravnim, ona upozorava da je zakon bez provedbe i edukacije samo mrtvo slovo na papiru.
- Zabrana sama po sebi neće imati nikakav utjecaj ako djeci oduzmemo društvene mreže, a ne naučimo ih kako razmišljati. Samo ćemo prolongirati problem - istaknula je Glavak u emisiji Otvoreno na HRT-u.
Prema njezinom mišljenju, ključ leži u sustavnoj edukaciji i razvoju medijske pismenosti od prvog razreda osnovne škole. Smatra da je odgovornost društva djecu i mlade naučiti kritičkom promišljanju kako bi se znali nositi s izazovima poput lažnih vijesti, govora mržnje i opasnih internetskih trendova.
Umjesto da se teret odgovornosti prebacuje isključivo na roditelje i državu, Glavak se zalaže za strožu regulaciju samih platformi.
Kao izvjestiteljica EPP-a za izvješće o utjecaju društvenih mreža na mlade, aktivno radi na rješenjima koja bi natjerala tehnološke gigante na odgovornost. To uključuje potpunu kriminalizaciju internetskog zlostavljanja (cyberbullyinga) na razini cijele Europske unije, zabranu manipulativnih algoritama koji su dizajnirani da stvaraju ovisnost te uvođenje učinkovitih sustava za provjeru dobi koji istovremeno štite privatnost korisnika, poput aplikacije "mini lisnice" koja je u razvoju.
Tehnološke platforme, poručuje, moraju primjenjivati načelo "sigurnosti u dizajnu" (safety by design), što znači da sigurnost korisnika mora biti ugrađena u same temelje njihovih proizvoda.
Stav Sunčane Glavak dijeli i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji također smatra da zabrane nikada nisu donijele ništa dobro te da se kotač tehnološkog napretka ne može vratiti unatrag. S druge strane, saborska zastupnica Marija Selak Raspudić oštro se protivi takvom stajalištu i predlaže konkretnu zakonsku inicijativu.
- Ne slažem se s time da nijedna zabrana nikad ništa dobro nije donijela. Imamo konkretne zabrane koje su donijele mnogo dobra, primjerice zabranu istraživanja na genomu koja bi išla u smjeru kloniranja - poručila je Selak Raspudić.
Njezin prijedlog izmjene zakona teret dokazivanja dobi i postojanja roditeljskog odobrenja prebacio bi s države izravno na pružatelje usluga, odnosno na same platforme. Stručnjaci poput psihologinje Renate Ćorić Špoljar upozoravaju da kronološka dob ne odgovara uvijek mentalnoj zrelosti, dok dječja neurologinja Vanja Slijepčević Saftić ističe rizike prekomjernog korištenja tehnologije, poput poremećaja sna, slabije kontrole impulsa i smanjene sposobnosti koncentracije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
