Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Helikopterske vježbe, potraga s psima, spašavanje na vodi i iz špilja, sve to pokazali su članovi HGSS-a na svojoj velikoj obljetnici. Njihov volonterski rad najbolji je dokaz hrabrosti i humanosti
Helikopterska vježba s helikopterima Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, tehnike stijenskog spašavanja, potraga za unesrećenima uz pomoć pasa, pružanje prve pomoći i zbrinjavanje unesrećenih, tehnike speleospašavanja i spašavanje na vodi. Sve to građanima su na Jarunu u subotu demonstrirali članovi HGSS-a povodom svog 75. rođendana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:30
Južni dio Jaruna bio je obojen njihovom prepoznatljivom crvenom bojom. Stigli su članovi iz svih krajeva Hrvatske. S jedne strane održavale su se vježbe čiji je cilj bio prikazati širok spektar sposobnosti HGSS-a koje su razvijane tijekom desetljeća kontinuiranog rada i obuke, ali i približiti građanima složenost i zahtjevnost spašavanja u različitim okruženjima.
Druga strana jezera bila je rezervirana za prezentacijski prostor HGSS-a gdje su ljudi mogli upoznati spašavatelje, razgledati opremu te saznati više o metodama rada i sigurnosnim preporukama. Tamo smo naišli i na legendarnog alpinistu, Stipu Božića koji je aktivni član HGSS-a od 1869. godine.
- Sad izbrojite koliko je to godina - smije se Božić koji je već 56 godina aktivni član. Objasnio nam je kako se puno promijenilo od njegovog početka.
- Puno se promijenilo. Mi smo tada bili jedna mala grupa koja je rijetko intervenirala i u rijetkim prilikama kad je ono baš nekome trebalo. I to povremeno možda jednom u dva do tri mjeseca. A kasnije se to razvilo, sad smo mi zapravo servis svima, Ministarstvu unutarnjih poslova, Civilnoj zaštiti, turizmu... Sada imamo oko 1200 članova koji rade razne stvari kao što ste vidjeli sada. I na vodama, na brzim vodama. ronjenju, iz zraka, zatim na snijegu, u stijenama, svugdje smo prisutni i to razvijamo. A najvažnije da se ta ideja, spasiti nekoga, razvija jer naš čovjek mora imati pravo na spašavanje. A toga je sve više, pogotovo u turizmu, naši ljudi koji se bave šetanjem u prirodi, bilo što... Čak i u urbanim sredinama mi tu uvijek skačemo jer pomažemo naravno suradnjom drugima, sa MUP-om, vatrogascima, Crvenim križom - objasnio je.
S obzirom na to da je Božić dugogodišnji član, upitali smo ga koje spašavanje je za njega bilo najteže.
- Intervencija na Kornatima kad smo izgubili 12 ljudi. Samo jedan čovjek je preživio. Frane Lučić. Taj požar. Strašno. Moje dvoje kolega i ja, kad smo s pilotima pokušavali napraviti sve da spasimo ljude koji su bili u vatrenom okruženju spasimo. Nažalost se nije dogodilo da su svi preživjeli jer je vatra bila neumoljiva, ali eto jedan je preživio - prisjetio se Božić kobnog 30. kolovoza 2007. kada je gašenje požara na otoku Kornat postalo najveća tragedija u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca.
Uhvatili smo i jednog od važnijih ljudi HGSS-a, Jadrana Kapovića iz Opuzena koji je zajedno sa svojim timom zaslužan je za mnoge šaljive objave na društvenim mrežama koje posebno znaju nasmijati i strane i domaće turiste. Jadran i aktivno sudjeluje u akcijama spašavanja diljem Hrvatske.
- Slavimo rođendane recimo svakih pet godina, ali danas je posebno jer 75 godina je i od prilike prosječni životni vijek nas Hrvata. A mi i naši prethodnici, koji su neki preko 50 ili 60 godina u GSS-u, baštinimo tu tradiciju gorskog spašavanja već 75 godina i bez obzira što su se možda promijenile oprema ili nekakve sitne stvari, ono što je apsolutno ostaje nepromijenjeno od početka je taj altruizam, empatija prema unesrećenima i želja da nekome pomognemo - govori Jadran.
Otkrio nam je i zanimljivu informaciju da od osnutka HGSS-a nisu imali niti jedan smrtni slučaj spašavatelja u akciji, a ni težu ozljedu.
- To znači da ovi instruktori koji su danas pokazivali vježbe, obučavaju HGSS-ovce na tom nivou da u ovom našem poslu koji je izuzetno rizičan, taj rizik su sveli na najmanju moguću prihvatljivu mjeru - ponosno i zadovoljno ističe.
Jedna od demonstriranih vježba bila je ona speleološka. Dakle, spašavanja iz špilja. One znaju trajati dugo, čak po nekoliko dana.
- Ovo je bila prezentacijska vježba koja je brzo izvedena, ali u principu recimo ove speleo akcije akcije mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. U Hrvatskoj smo imali akcije koje su trajale otprilike nekih 20-ak do 36 sati, ali smo sudjelovali i u međunarodnim akcijama u Njemačkoj i Turskoj. Akcija u Njemačkoj je trajala 11 dana. Dakle naši spašavatelji koji se bave speleo spašavanjem, moraju biti sposobni provesti pod zemljom minimalno 48 sati i biti samo dostupni. Jer se radi o velikim dubinama. Dok je akcija u Turskoj bila na 1200 metara dubine i koliko je nama poznato to je najniža dubina s kojoj je ikad neko spašen - zaključuje.
I zato im olakšajte i ne penjite se po brdima u japankama.
24sata © 2026
