NA MIROGOJU
FOTO Vladino izaslanstvo na čelu s Habijanom odalo počast žrtvama totalitarnih režima
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske položilo je svijeće na nekoliko spomen-obilježja i grobova na zagrebačkom Mirogoju
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske položilo je svijeće na nekoliko spomen-obilježja i grobova na zagrebačkom Mirogoju.
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske položilo je svijeće na nekoliko spomen-obilježja i grobova na zagrebačkom Mirogoju.
Počast su odali kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
U izaslanstvu su bili ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić i Sara Lustig, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac te državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.
U nedjelju je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, koji se u Hrvatskoj od 2011. obilježava kao spomendan, čime se pridružila većini zemalja EU-a radi promišljanja osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti.
Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj koji se obilježava od 2011. godine.
Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019.
Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve.
Radi dodatnog promicanja zajedničke europske kulture sjećanja u Bruxellesu se planira izgradnja paneuropskog spomenika žrtvama totalitarizama kojim će se odati počast milijunima stradalih pod nedemokratskim ideologijama 20. stoljeća - žrtvama fašizma, nacizma i komunizma.
Na ovotjednoj sjednici Vlada se odlučila uključiti u izgradnju tog spomenika financijskim doprinosom od 70.000 eura.
