NOVO RUHO STARE LJEPOTICE
FOTO Zavirili smo u Umjetnički paviljon, obnovljen nakon potresa. Što su tamo otkrili?
Umjetnički paviljon bit će otvoren 15. prosinca, točno 128 godina od prvog otvorenja izložbom Hrvatski salon. Predstavljao je Hrvatsku na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896., a onda je vlakom stigao u Zagreb te na inicijativu Vlage Bukovca postao dom likovnih umjetnika
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prvi je prizor nakon silaska s vlaka u Zagrebu, centralni dio jedne od najljepših vizura Zelene, Lenucijeve potkove
Prvi je prizor nakon silaska s vlaka u Zagrebu, centralni dio jedne od najljepših vizura Zelene, Lenucijeve potkove
Otvoren je 15. prosinca 1898. godine velikom izložbom Hrvatski salon, na kojoj su izlagali Vlaho Bukovac, Robert Vrangeš, Rudolf Valdec, Oton Iveković, Slava Raškaj i drugi
Paviljon je u Budimpešti za Milenijsku izložbu podignula tvrtka Danubius, a radovi na željeznom skeletu u Zagrebu povjereni su bečkim arhitektima Helmeru i Fellneru. Gradnju su u Zagrebu izveli poznati Hönigsberg i Deutsch, poznati zagrebački arhitektonski tandem
V.d. ravnateljice paviljona Irena Bekić otkriva da će obnovljeni paviljon biti otvoren međunarodnom izložbom koja će trajati pet mjeseci, i ispričati dosad nepoznate crtice iz svoje povijesti
S ulaznih vrata paviljona, kroz njegovu glavnu prostoriju, puca prekrasan pogled na Glavni kolodvor. Na njemu je davne 1896. iskrcana zapakirana željezna konstrukcija zgrade, podizane naredne dvije godine, otvorene 1898.
U Hrvatskoj su dugo razmišljati da li uopće sudjelovati na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, kojom su Mađari slavili svoju tisućljetnost. Na kraju je odlučeno da se ide na nju, i to s četiri paviljona. U Hrvatsku je preseljen samo ovaj, Umjetnički
Obnovljena je kupola, štukature, zgrada je ojačana sa 70 tona čelika. Novi je i pod, na njemu pak nove staklene plohe, koje propuštaju svjetlost s kupole na donju etažu paviljona
Kad je paviljon otvoren, umjetnici nisu bili zadovoljni, bio im je suviše kičast, s previše detalja, pa do izražaja nisu dolazile njihove slike. Zato se interijer sve do '50-ih pokrivao bijelim plahtama, stvarajući "white cube"
U prizemlju paviljona bit će kafić, prostor za izložbe, uredski prostori, suvenirnica. Tu je moguće vidjeti stare željezne stupove, elegantne, poput strukture Eiffelova tornja
Stubište u prizemlje, baš onakvo kakvo je bilo i davne 1898., kad je paviljon otvoren. Ideja za njegovu gradnju prvi je imao Vlaho Bukovac, koji je imao atelje preko puta na Lenucijevoj potkovi
