Ustavni sud u prosincu je, odlučivši u korist djeteta i njegova oca - hrvatskog državljanina koji je očinstvo dokazao DNK analizom, nadležnom upravnom sudu naložio da riješi predmet u roku od 30 dana
STRUČNA ANALIZA
Frane Staničić: Ustavni sud nije se bavio surogat majčinstvom niti ga je 'legalizirao'
Čitanje članka:
2
min
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić, u članku objavljenom u stručnom glasilu, zaključio je suprotno javnim prozivkama da se Ustavni sud u nedavnoj odluci nije bavio surogat majčinstvom niti ga je "legalizirao" već je presudio u korist djeteta kojemu je onemogućen upis u hrvatsku maticu rođenih.
- Ustavni sud nije se bavio fenomenom surogat majčinstva niti ga je ni na koji način 'legalizirao' - objavio je Staničić u časopisu Informator, osvrćući se na odluku Ustavnog suda od 16. prosinca 2025.
Pritom ističe da je riječ o njegovoj stručnoj analizi kao profesora prava koja ne predstavlja stav Ustavnog suda ni ostalih ustavnih sudaca.
Riječ je o slučaju u kojem je Ustavni sud zaključio da je djetetu rođenom u inozemstvu, kao i njegovu ocu, drugopodnositelju ustavne tužbe, povrijeđeno pravo na poštovanje i pravnu zaštitu obiteljskog života jer mu Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije nije omogućilo upis u maticu rođenih nakon dopisa hrvatske veleposlanice iz države u kojoj ga je rodila surogat majka.
Protiv toga rješenja podnositelji su podnijeli tužbu upravnom sudu koji je započeo upravni spor, ali i Ustavnom sudu navodeći da im je povrijeđeno pravo zajamčeno hrvatskim Ustavom te Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ustavni sud u prosincu je, odlučivši u korist djeteta i njegova oca - hrvatskog državljanina koji je očinstvo dokazao DNK analizom, nadležnom upravnom sudu naložio da riješi predmet u roku od 30 dana. Istovremeno Ustavni sud je odbacio tužbu trećepodnositeljice koja je u zahtjevu za upis djeteta bila navedena kao majka, ističući da nije ovlaštena za podnošenje tužbe.
'Bitno ostvarivanje najboljeg interesa djeteta'
No, konzervativne udruge za tu su odluku ustvrdile da je njome Ustavni sud "legalizirao surogatstvo zaobilaženjem zakona", da je "otvorio vrata zaobilaženju pravnog sustava" te da se postavlja iznad hrvatskih zakona i krši vladavinu prava.
Staničić takve stavove odlučno odbacuje i naglašava da se Ustavni sud uopće nije bavio pitanjem dopuštenosti surogatstva niti je doveo u pitanje njegovu zakonsku zabranu u hrvatskom pravu. Predmet odlučivanja, ističe, bile su isključivo pravne posljedice za dijete rođeno u inozemstvu, a ne vrednovanje samog instituta surogat majčinstva.
S obzirom da bi se u slučaju zabrane upisa dijete moguće i kod nas smatralo apatridom, Staničić smatra da hrvatski pravni sustav, kako je trenutno ustrojen, ne daje nikakve druge mogućnosti osim upisa u maticu rođenih.
- Zaključno bi se moralo smatrati da je dopušteni upis u maticu rođenih pravilo za svu djecu koja se rode uz pomoć surogat majke, a otac je biološki otac (posebno ako njihov državljanski status nije jasan). Međutim, to ne znači i obvezu države da upiše i podatke o roditeljima navedene u stranim javnim ispravama, što posebno vrijedi za upis majke koja očito nije žena koja je dijete rodila. U ekstremnim slučajevima kada bi se utvrdilo da dijete nema genetske veze s nijednim od namjeravanih roditelja bilo bi potrebno upisati ga bez podataka o roditeljima - smatra Staničić zaključujući da je u ovakvim slučajevima jedino o čemu se mora voditi računa i što je bitno - ostvarivanje najboljeg interesa djeteta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
