Gimnazijski smjer i u strukovnoj školi: Dobra ideja, ali ne smije se zakinuti strukovnjake

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja pred sam kraj ovog mandata Radovana Fuchsa dolazi zanimljiv prijedlog. Strukovne srednje škole koje ne mogu popuniti razrede s programima za deficitarna zanimanja, moći će otvoriti razred gimnazijskog smjera. Iako se to neće primjenjivati od iduće školske godine, prijedlog je jedan od kvalitetnijih u jako dugo vremena u obrazovnom sustavu. U Hrvatskoj je čak 70 posto srednjoškolskih upisnih mjesta u strukovnim školama, iako već dugo vremena većina učenika poslije srednje škole izlazi na državnu maturu i nastavlja visoko obrazovanje. I kako je jučer istaknuo ministar, zbog toga imaju dosta problema jer jednostavno nisu savladali gradivo tijekom srednje škole koje im treba za maturu i fakultet.

Drugi element je činjenica da je europski prosjek učenika u gimnazijskim programima oko 60 posto. Povećanje gimnazijskih kapaciteta uvjetovano je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, pa se moralo pronaći rješenje. A ovakvo rješenje, posebno ako se uzme u obzir poprilično pritizirana reforma strukovnog obrazovanja, izvedivo je. Za otvaranje gimnazijskih programa škole će se trebati prijaviti na javni poziv, te nadograditi i opremiti svoje školske zgrade.

A ono na što će trebati obratiti pažnju istaknula je za portal srednja.hr Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Važno je zadržati mogućnost da na državnu maturu izlaze i učenici četverogodišnjih strukovnih škola, kao i dosad. A na to će jako utjecati i reforma strukovnog obrazovanja u sklopu koje se planira značajno smanjivanje predmeta poput povijesti. Ako se učenike strukovnih škola zakine za znanja iz općih predmeta, i dalje ćemo imati ozbiljan nesrazmjer među mladima u Hrvatskoj, koji će se itekako vidjeti i na ovim izborima. I to svakako treba popraviti.