Gordan Jandroković: Lagano je predlagati iz pozicije oporbe

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u četvrtak je kritički odgovorio na peticiju četiri oporbene stranke kojom traže uvođenje jednogodišnjeg, umjesto tromjesečnog, moratorija na kredite, poručivši kako je lagano predlagati iz pozicije oporbe.

„Lagano je iz pozicije oporbe predlagati mjere za koje oni nemaju odgovornost i za koje vjerojatno ni ne sagledavaju, niti žele sagledavati, kakve će biti ukupne posljedice“, rekao je Jandroković upitan za inicijativu koju je, uz potporu HSS-a, HSU-a i SNAGA-e, pokrenuo SDP.

Ocijenio je kako Vlada u krizi izazvanoj koronavirusom napravila jako puno, pokazala da je spremna pomoći privatnom sektoru, zaštiti javni sektor, blokirane i ovršene.

Moratorijem na kredite od tri mjeseca učinjen je veliki korak, a što će biti dalje, vidjet ćemo, nije isključeno da će se produžiti, naglasio je.

PRATITE UŽIVO Prve mjere: Otvaraju se dućani, frizeri, a od 11. 5. vrtići i škole

Još uvijek potreban veliki oprez

Iskazao je razumijevanje za mjere popuštanja koje je donijela Vlada, ali i naglasio da je još uvijek potreban veliki oprez i oprezno otvaranje u svim sektorima koji neće ugroziti zdravlje građana.

Još uvijek je primaran zadatak zaštiti živote i zdravlje građana, u čemu smo bili vrlo uspješni. Moramo biti vrlo oprezni i ne treba olako pristajati na pritiske od onih koji sutra neće odgovarati ako dođe do rasta broja umrlih i bolesnih, rekao je Jandroković nakon sjednice saborskog Predsjedništva na kojemu se razgovaralo o izmjeni saborskog Poslovnika, odnosno o potrebi sa Sabor svoj rad prilagodi posebnim okolnostima zbog pandemije. 

Predložio je, kaže, u tom smislu jedan tekst koji je dobio potporu pet članova Predsjedništva, samo je Božo Petrov (Most) bio protiv.

Ključna je promjena da bi se u određivanju zastupnika koji u doba  koronavirusa mogu biti u sabornici vodilo računa o proporcionalnoj zastupljenosti saborskih klubova i broju zastupnika koje imaju.

STRATEGIJA ZA PRILAGODBU MJERA Hrvatska je u drugoj fazi, a u trećoj će se ukinuti sve mjere

U sabornici 40, umjesto 30 zastupnika

Opredijelili smo se za model aktualnog prijepodneva, mislim da se radi o pravednom modelu, koji bi, osim mogućnosti da svaki klub sudjeluje u raspravi, osigurao i da veći klubovi imaju veći broj zastupnika, rekao je Jandroković, napominjući da bi na taj način u sabornici bilo 40 zastupnika, umjesto sadašnjih 30, dva iz svakog kluba, pa bi se i dalje mogle provoditi mjere zaštite od zaraze.

 Taj će prijedlog početkom idućega tjedna raspraviti Odbor za Ustav i postigne li se na njemu dogovor ići će na plenarnu sjednicu, pa je moguće da se već idući tjedan donese odluka o izmjeni Poslovnika. Bude li Odbor trebao neko vrijeme onda će se donijeti nešto kasnije, rekao je Jandroković.

Petrov: Omogućiti svakom zastupniku sudjelovanje u raspravi

Čelnik Mosta Božo Petrov pojasnio je da se usprotivio izmjenama Poslovnika jer smatra da se mora omogućiti svakom zastupniku da sudjeluje u raspravi. Bilo kakvo uvođenje kvota saborskih zastupnika po nama je protiv Ustava, pogotovo u trenutku kada zbog toga mijenjate Poslovnik koji je na razini zakona, istaknuo je.

Zastupnicima se mora omogućiti da sudjeluju u raspravama i ako su trenutačno određene mjere socijalnog distanciranja, postoje, kaže, nove ICT-tehnologije koje omogućuju da apsolutno svi zastupnici mogu sudjelovati, bili oni fizički prisutni u sabornici ili distancirani. "Postoje i saborski zastupnici koji zbog svog zdravstvenog stanja imunokompromitiranosti u ovome trenutku ne mogu uopće sudjelovati. To se ne smije događati, a smatram da u 21. stoljeću imamo dovoljno tehnologija koje nam omogućuju da apsolutno svi saborski zastupnici mogu sudjelovati u raspravama i obavljati svoj posao", zaključio je Petrov.

Saborska oporba podržala Mrsićev prijedlog izmjena mirovinskog zakona

Saborska oporba podržala je u četvrtak prijedlog izmjena zakona o mirovinskom osiguranju Miranda Mrsića (Demokrati) kojima se, tvrdi, ispravljaju nepravde sustava, svjesna da neće biti prihvaćene s obzirom na učestalu praksu da vladajući odbijaju oporbene prijedloge.  

Mrsić je istaknuo kako je potrebno smanjiti jaz između doprinosa i visine mirovine te se založio za razdvajanje mirovina koje se isplaćuju iz mirovinskog doprinosa  i mirovina po posebnim propisima.

Upozorio je kako je problem što premali broj ljudi odradi puni radni staž kao posljedica privatizacije u kojoj su izgubljena mnoga radna mjesta pa su radnici prijevremeno umirovljeni. Prosječni radni staž u Hrvatskoj je 32 godine i 8 mjeseci, dodao je.

Podsjetio je  kako se tzv, partizanske mirovine, a trenutno ih ima nešto manje od 12,5 tisuća nasljeđuju kao i braniteljske, napomenuvši da se za mirovine po posebnim propisima godišnje izdvaja 6 milijardi kuna.

Napomenuo je da se za braniteljske mirovine nakon usvajanja prijedloga zakona ministra branitelja Tome Medveda od 1. siječnja 2019. izdvaja 350 milijuna kuna, a da 25 godina nakon završetka Domovinskog rata postoji još 10.000 zahtjeva za priznavanje prava na braniteljsku mirovinu. Također je upozorio kako u mirovinskom sustavu godišnje nedostaje 12 milijardi kuna.

Saša Đujić (SDP) najavio je potporu tom prijedlogu poručivši kako mirovinski sustav treba biti uređen kao pravedan i održiv. Ustvrdio je kako je  2. mirovinski stup prijevara građana osobito onih između 60 i 65 godina života koji bez obzira koji god model izaberu za isplatu mirovine gube između 40 i 60 posto novca. To nije pošteno ni fer, upozorio je Đujić.

Naglasio je kako isplate radničkih i povlaštenih mirovina koje je dodijelila država  "ne mogu ići iz iste kese", odnosno iz fonda koji se puni mirovinskim doprinosima. Umirovljenici ne smiju biti zadnja rupa na svirali i to treba mijenjati, poručio je Đujić.

Potporu tom zakonskom prijedlogu, jer ga smatra dobrim, je najavila i Anka Mrak Taritaš (Glas) također se založivši za razdvajanje mirovina temeljem radnog staža i onih po posebnim propisima kako bi se točno znalo koliko se izdvaja za obje kategorije mirovina.  

Branko Bačić (HDZ)  podsjetio je kako za isplatu mirovina godišnje ukupno treba osigurati 43 milijarde kuna za 1,2 milijuna umirovljenika, napomenuvši kako je Hrvatska na razini prosjeka EU po izdvajanju u mirovinski sustav u odnosu na BDP. 

Naveo je kako je Vlada u svom mandatu povećala mirovine za 12 posto, značajno više nego prijašnjih godina. Dodao je kako bi za Mrsićev zakonski prijedlog bilo potrebno osigurati više od milijardu kuna što nije mali novac i traži značajno povećanje izdvajanja. 

Prema Mrsićevom prijedlogu predlaže se razdvajanje mirovine koja se ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima ili se određuje na povoljniji način od načina određivanja mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja pokrivenog doprinosima.

Osnovni kriterij za razdvajanje je navršen staž osiguranja (radni staž) i faktor preračuna. 

Također, predlaže se snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, i to osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta koje je hrvatski državljanin, snižava se dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iza jedno dijete za 6 mjeseci, za dvoje djece za 18 mjeseci i za troje i više djece za 36 mjeseci. 

Propisuje se drugačiji način određivanja prosječnog vrijednosnog boda za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, roditeljski dopust, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, prava na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.