Povukla se i paralela s današnjim razmišljanjem mnogobrojnih samoprozvanih intelektualaca bez znanja koji se izražavaju glasno, vole kritizirati, žvaču otrcane narodne poslovice, a nemaju ni trunke znanja
Ovogodišnji, sedmi po redu, Festival svjetske književnosti u Hrvatsku je doveo niz svjetskih i europskih imena iz svijeta književnosti. Karta više tražila se za scensko uprizorenje slavnog predavanja Miroslava Krleže u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Prije točno 89 godina na istom mjestu Miroslav Krleža izveo je jedno od svojih najvažnijih predavanja. Drugo predavanje trebalo je biti 1933., ali ga je zabranila tadašnja policija.
Prvo predavanje bilo je osnova za slavnu Krležinu knjigu “Moj obračun s njim”, a o drugom gotovo da i nemamo podataka. Znamo samo s najavnih plakata da je predavanje trebalo biti o novijoj hrvatskoj književnosti. Gromoglasni pljesak dočekao je kazališnog glumca Ozrena Grabarića (39) koji je na spektakularni način izveo govor Miroslava Krleže o hrvatskoj književnosti.
- Razmišljamo o Hrvatskoj. O našoj dragoj nepismenoj, zaostaloj Hrvatskoj. Žalosna seljačka zemlja - nazvao ju je u interpretaciji Ozren, jedan od prvaka suvremenog hrvatskog glumišta. Istaknuo je kako ima raznih vrsta sloboda, ali i da postoje laži koje su istinitije od najistinitijih istina.
- Pisati ne znači drugo nego misliti: ‘Nered u društvu dolazi iz nereda u čovjeku’ - interpretira Grabarić i nastavlja:
- Kad je osoba u zatvoru pojam slobode mu je ptica, kad je u bolesti pojam slobode mu je zdravlje. Građani našeg svijeta do prvog svjetskog rata bili su slobodni, ali njihova sloboda bila je zasnovana na mnogo krutijem načinu nego antičkom. Nema poezije bez društva, nema društva bez gradova.
Povukla se i paralela s današnjim razmišljanjem mnogobrojnih samoprozvanih intelektualaca bez znanja koji se izražavaju glasno, vole kritizirati, žvaču otrcane narodne poslovice, a u sebi nemaju ni trunke znanja. Nakon interpretacije su Ozren Grabarić i Matej Meštrović, pratnja na glasoviru ispraćeni uz ovacije. Sam tekst priredio je Vlaho Bogišić, a režiju potpisuje Aida Bukvić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa ...
