Grenlandska kriza izazvala je nesigurnost na svjetskim burzama

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno, pa su cijene dionica znatno oscilirale, jer su se ulagači plašili carinskog rata između SAD-a i Europske unije zbog Grenlanda.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 49.098 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 posto, na 6.915 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 23.501 bod.

Na samom početku tjedna cijene su dionica oštro pale jer je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.

Trump je kazao da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto, a da će ih od 1. lipnja povećati na 25 posto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.

Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da otok nije na prodaju, a osam europskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.

Osim toga, EU je najavio protumjere, ako Trump doista uvede carine od 10 posto.

Zbog toga se u prvoj polovici tjedna trgovalo vrlo nesigurno.

No, Trump je u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.

To je izazvalo olakšanje na tržištima, pa su burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio gubitaka iz prvog dijela tjedna.

Kako su geopolitičke napetosti između SAD-a i EU-a splasnule, idućeg tjedna u fokusu ulagača ponovno će biti kvartalni poslovni rezultati kompanija, koji su prošloga tjedna, na vrhuncu grenlandske krize, bili u drugom planu.

I na europskim su burzama indeksi prošloga tjedna pali. Londonski FTSE skliznuo je 0,9 posto, na 10.143 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,6 posto, na 24.900 bodova, a pariški CAC 1,4 posto, na 8.143 boda.