Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kako su najavili iz Ministarstva, Habijan će predstaviti tri smjera zakonodavnih izmjena, uključujući i prijedlog uvođenja doživotnog zatvora
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u petak će predstaviti prijedloge zakonskih izmjena među kojima je i uvođenje doživotnog zatvora u hrvatski kaznenopravni sustav.
Konferencija za medije održat će se 12. lipnja u prostorijama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u Ulici grada Vukovara 49 u Zagrebu, s početkom u 12 sati. Kako su najavili iz Ministarstva, Habijan će predstaviti tri smjera zakonodavnih izmjena, uključujući i prijedlog uvođenja doživotnog zatvora.
U radnoj skupini su DORH na čelu s Ivanom Turudićem, ministarstvo socijalnog rada te ministarstvo zdravstva na čelu s ministricom Irenom Hrstić koja je također govorila na konferenciji za medije.
- Izmjene ovog zakona su posljedica nemilog događaja kojeg smo svi nažalost vidjeli. To je bila točka kad moramo sinergijski pokazati razumijevanje za situaciju, pokušati spriječiti i napraviti sve što možemo da se ovakvi događaji svedu na najmanju moguću mjeru. Ovo ne znači da naš posao s izmjenama zakona staje, mislimo da ima potrebe za iskoracima na kojima radimo svakodnevno - rekao je Habijan.
Tri su glavne točke zakonodavnih izmjena: uvođenje doživotnog zatvora, redefiniranje sigurnosne mjere nakon izvršenja kazne zatvora i uvođenje novog instituta zbog kojeg su pisali novi zakon.
- Smatram da je ovaj treći smjer najbitniji jer će se odnositi na one osobe koje su po punom izdržavanju kazne zatvora i dalje ocijenjeni kao opasni, bit će smješteni u posebne institucije pod nadzorom - rekao je Habijan.
Doživotna kazna odnosit će se na kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, isto tako za slučaj dva ili više kaznenih djela za koje je propisan dugotrajni zatvor. Uvest će se i mogućnost puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina. Kad je u pitanju sigurnosna mjera, trenutno se donosi za određena kaznena djela i ako nije odobren uvjetni otpust.
- To će biti posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne, koju određuje sud i to na prijedlog kaznionice. S pet godina, ako je djelo na štetu djeteta, povećava se na deset godina uz mogućnost produljenja za još tri godine - rekao je.
Primjena novog zakona, koji uređuje nove institute za smještaj nakon zatvora, izazovna je jer se mora osigurati retroaktivna primjena, a da se ispune kriteriji Europskog suda za ljudska prava.
- Ključno je reći da je nositelj ministarstvo zdravstva, jer se ne radi o kaznenoj sankciji. Zbog Europskog suda ju moramo odvojiti od kaznenog zakona. Prilikom rasprave odlučivanja o ovom institutu usporedili smo modele raznih zemalja. Odlučili smo se za njemački model jer je kod njih taj institut već bio pred Europskim sudom za ljudska prava i dorađen je tako da je prošao test suda. Mora biti uspostavljena posebna ustanova, potreba za smještajem odlučuje se s dva vještačenja i tretmani moraju biti individualizirani. U Njemačkoj je obuhvaćeno ovim tretmanu 70-ak osoba. Riječ je o najopasnijim ljudima - opisao je Habijan.
Smještanje u ovaj institut određuje sud na prijedlog povjerenstva kojeg imenuje Sabor. Osobe koje su kandidati moraju biti osuđene na barem 10 godina zatvora za kazneno djelo kojim se povrjeđuje život, tijelo, osobne slobode ili spolni integritet, moraju odslužiti cijelu kaznu i sud mora utvrditi da kod osuđenika prevladavaju nasilne crte ličnosti. Po novom zakonu, doživotni zatvor moći će se izreći i mlađim punoljetnicima, odnosno osobama od 18 do 21 godine zatvora.
- Postoji zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a ovo je potpuno novi zakon koji obuhvaća osobe koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu. Važno je naglasiti da se radi o međuresornoj suradnji, a ono što je najvažnije, ovo je multiresorno djelovanje na individualnom pristupu. Ovo nije zdravstvena ni kaznena ustanova nego nova ustanova za koju će kriteriji biti detaljno izdefinirani - rekla je ministrica Hrstić.
Drugim riječima, nije ni zatvor ni bolnica, već zasebna institucija.
- Riječ je o instituciji koja mora biti pod sigurnosnim mjerama 24 sata dnevno, a da su unutra uvjeti za život i dostojanstvo - rekla je ministrica.
Još ne znaju hoće li neka postojeća građevina biti prenamijenjena ili će graditi novu. Kad je u pitanju koliko dugo osoba može biti u instituciji, ministrica kaže da to ovisi o individualnim slučajevima koje će analizirati liječnici i psiholozi koji će procjenjivati svakog štićenika i tako predlagati da li da se boravak produži ili ne.
Trenutno je u kaznionicama oko 180 osoba koje služe kazne zatvora od 20 do 50 godina, a s obzirom na njihovu dob, za te osobe je to zapravo doživotna kazna. Tu je i činjenica da već postoji praćenje zatvorenika, te mjera psihičke pomoći u zatvoru.
- Istina, postoji institut vještačenja i provodi se. Oko činjenice da li u ovom trenutku postoji ili ne postoji dovoljan broj zdravstvenih djelatnika za ovo, nikad se liječenje ne provodi 24 sata dnevno. Liječnici sudjeluju - rekla je Hrstić.
Habijan je rekao da je stav da moraju postići svrhu sankcija.
- Svrha je odvraćanje potencijalnog počinjenja kaznenog djela. Druga stvar je pitanje korištenja instituta koji trenutno postoji, mislim na pravosudne dužnosnike. Trebaju ga iskoristiti ako temeljem dokaza postoji razlog. Otkad imamo dugotrajni zatvor izrečeno je pet takvih kazni, što isto nešto govori. Što se tiče broja osoba u zatvorskom sustavu, odnosno nedostatka kapaciteta. Ja sam od prvog dana toga svjestan i jedan sam od rijetkih tko je to rekao, što nije popularno za reći, ali je činjenica. Mi smo se s time suočili. Zato od prvog dana, ako imamo sve skupa 4 tisuće mjesta, a imate oko pet tisuća osoba lišenih slobode, morate mijenjati uvjete. Krajem kolovoza bit će otvoren dodatni kapacitet u Varaždinu i Lipovici. U Požegi planiramo kaznionicu, odnosno ustanovu za osobe starije životne dobi jer oni zahtijevaju drugačiju skrb. Radimo na projektima od kaznionica od 400 mjesta i 1.200 mjesta. Svjesni smo izazova, s time smo se suočili i rješavamo ga - rekao je Habijan.
Na pitanje kako misli privoljeti suce da te kazne i izriču, Habijan kaže da nema zakona koji bi to omogućio.
- Imamo trodiobu vlasti koju svi moramo poštivati, ali postoje trenuci kad jednostavno moramo komunicirati javno, jasno i razborito. Ono što stalno govorim, alat institucionalni je ovdje. Sad će biti postrožen. Pravosudni dužnosnici imaju ga prilike koristiti. Neću govoriti o edukacijama kroz Pravosudnu akademiju jer to neće ništa pomoći. Ne možemo sankcionirati suce jer to ne postoji u zakonu. Ministar tu nema apsolutno nikakav utjecaj na postavljanje, razrješenje i napredovanje sudaca, takav je zakon - rekao je Habijan.
Ministrica Hrstić odgovorila je kako misli zdravstvene djelatnike nagovoriti da rade u takvoj ustanovi s nasilnim osobama.
- Ovdje se ne radi o zdravstvenoj ustanovi u kojoj treba liječenje 24 sata dnevno, nego su liječnici ključni za procjenu smještanja u tu ustanovu. Liječnici će biti dio tima koji odlučuje o smještanju tih osoba. Puno veći izazov je kad su u pitanju zdravstveni djelatnici u zatvorskom sustavu - rekla je Hrstić.
Osobe u toj ustanovi mogu ostati doživotno, a svakih godinu dana do 18 mjeseci radit će se evaluacija.
- Te osobe su zaključane, ne mogu izlaziti van - rekao je Habijan.
Državni tajnik Ivan Crnčec pojasnio je da šest mjeseci prije kraja izdržavanja kazne, kaznionica će slati izvješće i ocjenu rizika Povjerenstvu koje onda to izvješće zajedno s izvješćima probacijskog ureda, DORH-a i centra za socijalnu skrb šalje sudu, kao i dva nalaza vještaka.
- To će biti izvanparnični postupak. Na to postoji pravo žalbe o kojoj onda odlučuje pet sudaca Vrhovnog sudaca. U Ustanovi će biti klinički psihijatar, psiholog, socijalni radnik, pedagog i tako dalje. Stručni tim koji će napraviti izvješće nakon godinu dana boravka te osobe kako bi se procijenilo trebali još ostati ili se popravila - objasnio je.
Čuvanje posebne institucije bit će dio podzakonskih akata.
- Najvjerojatnije pravosudni policajci ali to još nismo utvrdili. Moramo uzeti u obzir da su to opasne osobe, nisu to blagi zatvorenici. Ovo nije pravosudna institucija nego zdravstvena, ali mora postojati adekvatno osiguranje, hajdemo reći osobe od povjerenja - rekao je.
Zaposlit će i nove pravosudne policajce generalno.
- Nikad više zaposlenih pravosudnih policajaca nego u ovom mandatu - rekao je.
Sve ovo mora biti gotovo do 1. siječnja 2027. godine. Sjedište još nisu definirali.
- Nemamo procjenu troška ali mislimo da nijedan trošak nije velik kad je u pitanju zaštita društva - zaključio je.
24sata © 2026
