HDZ jednim potezom omogućio devastaciju jedne od najljepših uvala: 'Zločin nad prirodom'

Jedna od najpoznatijih korčulanskih uvala, Pupnatska Luka, našla se u središtu političkog i ekološkog spora nakon što je Gradsko vijeće Korčule usvojilo treće izmjene i dopune Prostornog plana. Izmjenama, koje je donijela HDZ-ova većina, je otvorena mogućnost zahvata u obalnom pojasu, uključujući lučku infrastrukturu, čemu se oporba oštro protivi upozoravajući da bi time mogla biti trajno promijenjena prirodna vizura uvale.

39

Kako piše Morski.hr, izmjene Prostornog plana prihvaćene su sa sedam glasova za, četiri protiv i jednim suzdržanim. Navodi se da je time uklonjeno ranije ograničenje koje je štitilo prirodnu obalu Pupnatske Luke i omogućena gradnja lučke infrastrukture, odnosno lukobrana.

O raspravi na Gradskom vijeću izvijestio je i Južni.hr, prema kojem oporba upravo mogućnost gradnje lukobrana navodi kao jedan od glavnih razloga zbog kojih nije podržala izmijenjeni Prostorni plan.

Vijećnica Možemo Igra Šain Kovačević upozorila je da se novim odredbama omogućuje mijenjanje obalne linije. Prema njezinu stavu, riječ je o zahvatu koji za Pupnatsku Luku nije prihvatljiv, a posebno je problematizirala ulogu Županijske lučke uprave i činjenicu da bi upravljanje dijelom obalnog prostora bilo izvan neposredne kontrole Grada.

Protiv takvog rješenja izjasnila se i bivša gradonačelnica, sada vijećnica SDP-a Nika Silić. Ona tvrdi da je tijekom izrade plana postojao snažan pritisak Lučke uprave da se omogući takav zahvat te smatra da komunalni vezovi, iako potrebni, ne opravdavaju intervenciju u jednoj od najvrjednijih korčulanskih uvala. Silić je također ustvrdila da je postojao idejni projekt koji je tijekom njezina mandata već bio došao do gradske uprave.

Gradonačelnik Korčule Frano Jeričević (HDZ), međutim, odbacuje tvrdnje da usvajanje Prostornog plana znači da će lukobran biti izgrađen. Kako prenosi Južni.hr, Jeričević je rekao da je Pupnatska Luka dio dugoročnih planova upravljanja lučkim područjima i komunalnim vezovima, ali da bi eventualni projekt morao proći propisane procedure. Poručio je i da će se o njemu pitati lokalno stanovništvo te da Grad neće forsirati projekte kojima se protive mjesni odbori i građani.

Naglasio je i da unošenje određene mogućnosti u Prostorni plan ne znači da će gradnja automatski početi, već da takva mogućnost mora postojati u planskoj dokumentaciji kako bi se projekt uopće mogao dalje razvijati i razmatrati.

Oporba, s druge strane, smatra da je upravo to ključ problema.

-  Kaže gradonačelnik, „pitat ćemo građane”. Nećemo ih pitati jer ih više nemamo što pitati. Kad se ovo preda, neće se pitati građane, odlučit će Županija i ministarstvo. Dokad ćemo klimati glavama i prihvaćati zakone koji se donose negdje drugdje, a mi ih moramo provoditi na vlastitu štetu?-  pita se Šain Kovačević.

- -  Ovo se stavlja u Prostorni plan što ne znači da će se sutra graditi nekakav lukobran od 100 metara. Stalno ponavljate lukobran, lukobran, lukobran. U kampanji ste ljudima usadili u glavu da je to lukobran. Dakle, ako se i bude gradilo, grade se komunalni vezovi za lokalno stanovništvo. Procedura je jasna. Da bi se nešto sutra razvijalo, projektiralo i realiziralo mora postojati u Prostornom planu. Sve dok sam ja gradonačelnik, pitat će se naše sugrađane slažu li se s projektom i uvažit će se sve što im se bude moglo uvažiti da se poboljšaju njihovi životni uvjeti. - uzvratio je Jeričević.

-  Lukobran će biti u Pupnatskoj luci. Bez lukobrana se ne mogu graditi vezovi jer je to otvorena vala. Budimo otvoreni i iskreni.- kazala je Šain Kovačević. 

Na moguće posljedice zahvata upozorio je i istraživač mora Pero Ugarković koji upozorava na devastaciju.

Posebno je upozorio na nesrazmjer između turističkog promoviranja Pupnatske Luke kao očuvanog prirodnog prostora i mogućnosti njezina infrastrukturnog preoblikovanja.

- Da netko u jednom danu uništi veći dio prirode i krajolika, na bilo koji način, požarima, uvozom smeća, bombama ili nečim sličnim, nazvali bismo to, opravdano, terorizmom. Ali kada se priroda i krajolik devastiraju sitnim pojedinačnim promjenama planova i zahvatima, mic po mic, onda to većina podržava ili jednostavno ne doživljava. Promjenu bi možda najbolje primijetio netko tko je posljednjih 30 godina živio u Australiji pa se vratio u svoj kraj - napisao je Ugarković.

- Korčulanska vlast (HDZ) je omogućila mogućnost izgradnje lučke infrastrukture u najljepšoj uvali Pupnatska Luka, što je do sada izrijekom bilo zabranjeno. To je isti grad u čijim školama u kurikulumu stoji da čarobne bio kugle bačene u more pretvaraju teške metale u kisik. Turističke zajednice i agencije Pupnatsku Luku koriste kako bi prodavale Korčulu i Dalmaciju, kao jednu od najljepših plaža. Istodobno tu uvalu formalno prepoznajemo kao dio europske ekološke mreže Natura 2000, a prostor je prepoznat i kao osobito vrijedan prirodni krajobraz koji treba očuvati - upozorava Ugarković.