HDZ-ov nacrt izmjena Ustava u javnom savjetovanju, oporba: 'Ovakav mi ne podržavamo'

Prije odlaska na ljetnu stanku, Sabor je napravio prvi korak ka promjeni Ustava, u dijelu koji se tiče referenduma, s najavom nastavkom aktivnosti u tom procesu s početkom jesenskog zasjedanja. Prošlog tjedna su se zastupnici vratili u klupe, a danas se sastao Odbor za Ustav s kojeg je nacrt prijedloga izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kakav je predložila i usvojila samo vladajuća većina, poslan u javno savjetovanje. Iako se i vladajući i oporba slažu da su izmjene Ustava nakon 22 godine potrebne, nisu usuglašeni o opsegu samih izmjena. Naime, HDZ bi ga izmijenio samo u dijelu koji se tiče referenduma dok bi progresivno lijeva opozicija tome dodala i pravo na pobačaj, a neki bi tu ugurali i dio koji se tiče teritorijalnog ustroja pa i drugačije reguliranje ljetne i zimske stanke u zasjedanju Sabora.

Oporba je na današnjoj sjednici Odbora vladajućima najprije zamjerila što u ovaj nacrt nisu uključili njihove sugestije koje se tiču referenduma, iako su tijekom plenarne sjednice u Saboru u srpnju tvrdili kako su otvoreni za dodatne razgovore. I sada su HDZ-ovci priznali da je nacrt manjkav te naglašavali kako ovo nije konačni prijedlog te da ima prostora i vremena za dogovor i konsenzus. 

- Priča ovdje nije gotova. Šaljemo sad ovaj nacrt u javno savjetovanje, kako bi dobili sugestije stručne i druge javnosti, nastavljamo razgovore s predstavnicima oporbe dok ne postignemo konsenzus jer znamo da bez suglasja, bez dvotrećinske većine u Saboru, od promjene Ustava nema ništa. Još je pred nama puno puta i razgovora do konačnog prijedloga, koji će se naći na plenarnoj sjednici i o kojem će se u konačnici glasati - poručio je predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković. 

Prijedlog HDZ-a i njihovih partnera tako će se od sutra naći u e-savjetovanju, koje će trajati 30 dana. HDZ-ovci su ustvrdili kako i tijekom procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nacrt mogu promijeniti. 

- Čemu ste onda slali sad ovaj nacrt u savjetovanje, ako ćemo ga tijekom toga mijenjati? Nismo li onda trebali usuglasiti nacrt i takvog usuglašenog ga poslati u savjetovanje? Očekivali smo da ćete konzultirati opoziciju, no to nije bio slučaj. Rekli ste tijekom plenarne sjednice da ste spremni razgovarati, niste to napravili i to nam govori da je ovaj proces samo pro forme i da sugestije oporbe nećete uključiti. No, onda znate da ništa od izmjena - istaknula je predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić. 

I predsjednik SDP-a Peđa Grbin je ukazao kako vladajući u ovom procesu idu obrnutim redom. 

- Kada smo provodili parlamentarnu raspravu o prijedlogu 90-ak zastupnika, ukazali smo da je bilo nekorektno da se istovremeno nije provela i rasprava o drugom prijedlogu izmjene Ustava o pravu na pobačaj. Nekoliko puta ste ukazali da postoje prijedlozi koji su istaknuti u toj raspravi i koje bi valjalo razmotriti, a danas nam je došao tekst identičan onome što smo raspravljali tada, ni jedna primjedba, kritika, sugestija iznijeta na Odboru ili na sjednici u suštinskom dijelu nije usvojena i ugrađena u ovaj prijedlog, koji u srpnju nije dobio adekvatnu potporu u Saboru - rekao je i dodao kako nacrt koji se šalje u javnu raspravu nije prijedlog Odbora za Ustav nego HDZ-a.

Vesna Nađ iz Kluba Socijaldemokrata također je iskazala bojazan da će prijedlog ostati takav kakav jest i da do izmjena Ustava onda na kraju neće ni doći. 

- Socijaldemokrati su bili potpisnici prijedloga za izmjenom Ustava jer smatramo da Zakon o referendumu treba mijenjati, a bez promjena Ustava nema ni promjena Zakona, no već se u raspravi vidjelo da vi niste odazivi na primjedbe opozicije i da ćete ovakav tekst poslati dalje. Bilo je logično da se neka radna skupina dogovorila i da se prije ove sjednice utvrdio nacrt sa prijedlozima oporbe, a ovako ispada da je ovo sistem "uzmi ili ostavi." Bojimo se da se ni u javnoj raspravi neće uvažiti primjedbe - rekla je. 

HDZ-ovci su ponavljali kako s ovim, ovakvim nacrtom, priča nije gotova. Ustav sami ne mogu izmijeniti jer je za to potreban 101 glas zastupnika u Saboru. 

- Mi u konačnici možemo utvrditi i drugačiji prijedlog nacrta, ali nam se čini racionalnije da čujemo glas naroda pa da vidimo gdje smo. Ovaj dokument je napisan, nije savršen, manjkav je, upućujemo ga u raspravu, a vi napišite što biste promijenili. Naći ćemo se opet, razgovarat ćemo, nije s ovime završena priča, otvoreni smo za promjene ovog prijedloga - naglašavali su. 

PRVA FAZA U Saboru rasprava o izmjenama Ustava: 'HDZ strahuje od naroda i želi ubiti referendum'

Ako žele do 101 ruke, onda im zastupnici opoziciji u ovom slučaju trebaju biti partneri pa makar im zbog toga zubi trnuli, poručila je Nađ.

Mostov Nikola Grmoja obrušio se na lijevi dio opozicije što uopće raspravlja oko ove teme s onima za koje traže da daju ostavke i raspišu nove izbore. 

- Ne čudim se vladajućima, svoje namjere su pokazali ovim prijedlogom kojim žele dodatno onemogućiti referendum i predati ovlasti Ustavnom sudu da on odlučuje može li se ići ili ne na referendum. Čudim se ljevici što i dalje moli vladajuće da ih pozove za stol nakon zaključka koji smo svi zajedno uputili, a to je da tražimo da ova Vlada da ostavku i da se raspišu izboru. Ponovno pregovarati s tim zastupnicima, a tražili ste da se raspusti Sabor, o ustavnim izmjenama koje idu protiv naroda je skandalozno jer novi dokazi pokazuju da nisu samo korumpirani nego da su i veleizdajnici - poručio je. 

SDP-ov Arsen Bauk je pojasnio proceduru. 

- Mi smo imali prvu raspravu na Odboru, pa na plenarnoj sjednici da se pristupi promjeni Ustava. Točka tri je da se u javnu raspravu uputi nacrt, četvrti je da se analizira što je došlo u savjetovanju, peti korak je da se onda  usuglasi i usvoji nacrt prijedloga promjena Ustava, šesti je rasprava o njemu na plenarnoj sjednici, sedmi ponovno na Odboru, a tek osmi je da se na sjednici Sabora o prijedlogu glasa.  Dakle, da umirim Grmoju, nema nikakve bojazni da bi se nešto loše moglo dogoditi - prva varijanta je da se ne dogodi ništa, da ne usvojimo nacrt, a druga je da prijedlog bude toliko dobar da dobije dvije trećine glasova. Pratit ćemo što se radi, do osme rasprave ima dovoljno vremena - rekao je. 

Nezavisna Karolina Vidović Krišto zbog svog stava je ostala i bez mogućnosti daljnje rasprave. 

- Po udbaškim smicalicama si nastojite osigurati da vladate 100 godina. HDZ i SDP su kreirali Ustavni sud kao mehanizam za održavanje lopovluka i nejednakosti. Protuprirodno je i groteskno da vi predlažete promjenu Ustava koji ga sustavno kršite, da niste s Plenkovićevom većinom blokirali pravosuđe, ne bi tu ni sjedili. Vi ste uhvaćeni u kriminalu s Horvatom i Miloševićem, sramotno je da sada tražite promjenu Ustava - poručila je HDZ-ovcima i SDSS-ovom Miloradu Pupovcu.  

DIO OPORBE SE PROTIVI PRIJEDLOGU Grmoja: Izmjene Ustava koje se tiču referenduma neće proći!

A HDZ u ovom nacrtu predlaže da za raspisivanje referenduma uvjet više ne bude podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača. Nadalje, predlažu da, kada se raspiše ustavotvorni referendum, za njega mora biti trećina ukupnog broja birača da bi prošao, a ne onih koji su na njega izašli, a da za zakonodavni referendum mora biti četvrtina od ukupnog broja upisanih birača. Do sada nije bilo nikakvog kvoruma birača koji moraju glasati da bi referendum uspio. 

Predlažu i da se izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu definiraju teme za koje se ne može raspisati referendum, a Ustavni sud bi tako dobio ovlast odlučivati i prije samog prikupljanja potpisa o ustavnosti referendumskog pitanja. Do sada je Ustavni sud to radio tek nakon prikupljenih potpisa i to ako bi netko to zatražio. Vladajući ovime žele izbjeći da se gubi vrijeme i novac na prikupljanje potpisa za nešto što bi kasnije Ustavni sud proglasio neustavnim. 

Oporba, s druge strane, smatra da je kvorum od jedne trećine ukupnog biračkog tijela, a ne onih koji su na ustavotvorni referendum izašli, previsok te da se teme o kojima Ustavni sud može odlučivati jesu li ustavne prije samog referenduma trebaju uvrstiti u sam Ustav,  a ne da Ustavni sud proizvoljno odlučuje što može, a što ne.  

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Branko Smerdel, vanjski član ovog Odbora, govorio je o referedumaniji, u kojoj, kako je istaknuo, prednjače Mostovi zastupnici, a Grmoja ga u nevjerici upitao o čemu to priča. 

- Kad smo mi zadnji put imali referendum? Prije osam godina, referendum o braku. Imali smo prikupljanje potpisa, gdje je Ustavni sud rekao da su neustavni, imali smo ukradene referendume, gdje je Košćević odradio posao pa je bilo da nema dovoljno potpisa. Kakva referendumanija? Mi imamo ubijanje referendum od strane Vlade ili Ustavnog suda - istaknuo je Grmoja naglasivši kako je gotovo nemoguće i raspisati referendum. 

- Mi ćemo biti protiv ovakvih ustavnih izmjena, a posebno protiv toga da se pregovara s ovakvom tankom većinom iz koje je otišlo niz ministara zbog korupcije - rekao je. 

Zahtjevi lijeve opozicije su jasni, poručuje Benčić.

- Tražimo jest da se kvorum odlučivanja smanji s jedne trećine ili jedne četvrtine na broj koji bi trebao biti fiksni jer mi kontinuirano imamo problem s brojem glasača. I ne dolazi u obzir da Ustavni sud ovako široko i arbitrarno može zabraniti svaku referendumsku inicijativu proglašavajući je da nije u skladu s vrijednostima Ustava. Smatramo da postoje pitanja koja se ne trebaju referendumski odlučivati jer se tiču prava određenih skupina koje smo zaštitili Ustavom, koja se mogu samo povećavati, ali to se mora direktno u Ustavu napisati koji su to članci koji ne idu na referendumsko odlučivanje, a ne pustiti određenoj većini na Ustavnom sudu da o tome arbitrarno odlučuje - istaknula je te osim tih izmjena, koje je potrebno učiniti u ovom nacrtu da bi HDZ dobio njihovu potporu, naglasila i uvjet bez kojeg izmjene Ustava, neovisno prihvati li HDZ ove izmjene, neće podržati.

- Neće biti ovih izmjena Ustava ako se one ne prošire i na pitanje regulacije prava na slobodu izbora o rađanju djece, što obuhvaća, ne samo pitanje o pristupu pobačaju, nego i čitav spektar reproduktivnih prava, koja nisu dijelom pod ustavnom zaštitom i koja su zakonski podregulirana - istaknula je dodavši kako će Klub Zeleno-lijevog bloka aktivirati svoje članstvo i građane da se uključe u javnu raspravu, pišu sugestije, podrže zahtjeve ljevice te na taj način dodatno pritisnu vladajuće. 

- Nadamo se da će odaziv doista biti velik i da ga neće biti lako zanemariti. No, poznavajuć HDZ, oni će vjerojatno ići u smjeru da je po njihovom ili nikako, ali u tom slučaju izmjene Ustava neće dobiti. A u konačnici će dobiti to da će pitanje prava o slobodnom odlučivanju rađanja djece ući u Ustav, samo ne na način koji je institucionalan i regularan nego na onaj koji koristimo kada ne postoje druge opcije - poručila je. 

Drugim riječima, ukoliko HDZ ne pristane da se Ustav izmijeni i u dijelu prava na slobodno rađanje djece, ljevica će ići na referendum i tim putem tražiti od građana da se izjasne o toj temi. 

Istog su stava i u SDP-u. 

- Uputili smo niz primjedbi. Kada navodimo koja su ograničenja za referendumsko odlučivanje, način na koji je to definirano u ovom nacrtu, nije dobar, preširoko je postavljeno, doslovce na način koji Ustavnom sudu omogućuje potpunu diskreciju da odlučuje što je dopušteno, a što ne, bez ikakvih konkretnih uputa koje Sabor daje. Smatramo da takva ograničenja, prvo, trebaju biti u samom Ustavu, a ne Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, a drugo da treba biti taksativno navedeno što ne može biti predmet odlučivanja na referendumu, kao što je to, primjerice, u slovenskom ili švicarskom Ustavu - rekao je dodavši kako se ne slažu niti s brojem potrebnih potpisa, kvoruma, uloge Ustavnog suda...

- Spominjalo se i pitanje stanke u zasjedanju Saboru, pitanje žena i prava na izbor, ništa nije ovdje ugrađeno. Zato što nije napravljeno ono što bi u normalnoj parlamentarnoj proceduri prethodilo utvrđivanju prijedloga nacrta, a to je savjetovanje sa svim klubovima u Saboru. Tako to ne ide. Mi ne možemo ovo podržati, ne samo zato što je manjkavo, već zato što niste proveli istinske razgovore koji su potrebni da bi se stvorila većina potrebna za promjenu Ustava. Imam osjećaj da ovo radite reda radi da udovoljite koalicijskom partneru kako bi on sebi mogao opravdati zašto sudjeluje u vladajućoj većini - kazao je Grbin. 

HDZ-ov Branko Bačić poručio je oporbi da se najprije dogovori sama sa sobom što im je prihvatljivo. 

- Kada smo pisali ove izmjene, konzultirali smo klubove, čitali što je 2018. SDP i tadašnja oporba pripremila kao prijedlog izmjene Ustava i sada čujemo da je kvorum odlučivanja od jedne trećine previsok, s čime se mogu složiti, no oni su tada propisali da taj prag bude 40 posto. Tada je prag od 40 posto bio prihvatljiv, a kad smo ga mi spustili na 33 posto je previsoko. Odlučite se i dogovorite.
Mi smo otvoreni idućih mjesec dana sjesti i raspraviti o svakom pojedinačnom članku promjene Ustava i Ustavnog zakona jer smo svjesni da bez 101 ruke nema novog Ustava ni Ustavnog zakona - rekao je napomenuvši kako je više prijedloga za izmjenom Ustava. 

Profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić također ističe kako je potrebno preciznije navesti teme koje nisu podobne za referendumsko odlučivanje nego da se pusti Ustavnom sudu da za svaku inicijativu mora tražiti što je podobno, a što ne.

- Mi i sada imamo situaciju da Ustavni sud, bez da je uopće precizirano tematski, može onemogućiti raspisivanje referenduma i nerijetko se u praksi i dogodilo da se onemogućila provedba referenduma, kako onog koji se tiče monetizacije autocesta, outsourcinga, tako i onog koji se odnosio na ćirilicu u Vukovaru... Bolje je precizno navesti teme koje nisu podobne za referendumsko odlučivanje nego pustiti Ustavnom sudu za svaku pojedinu inicijativu mora tražiti nekakvo rješenje u okviru ustavnog teksta kakav on sad je, a kad je riječ o referendumu, on ne sadrži nikakvu odredbu. A zaustavio je nedavno referendum baš pozivajući se na članak 3. Ustava - rekao je.