HNS i HSS u Saboru protiv poreza na nekretnine do 2018.

Oporbeni saborski zastupnici HNS-a i HSS-a usprotivili su u četvrtak uvođenju poreza na nekretnine od 2018. godine, predviđeno izmjenama Zakona o lokalnim porezima u sklopu porezne reforme, ističući da Hrvatska nije spremna za taj porez te da se uvodi samo kako bi udovoljilo direktivama Europske unije, a da će najveći teret njegova uvođenja pasti na jedinice lokalne samouprave.

"Poruka Zakona o lokalnim porezima je prema Europskoj uniji da, evo, Hrvatska radi napor i uvest će porez na nekretnine i to kao jednostavan porez", kazala je Anka Mrak-Taritaš (HNS) , istaknuvši da bi trebalo prvo dobro pripremiti evidencije nekretnina, a tek onda ići na uvođenje tog poreza.

Osim evidencije, istaknula je, problem će biti i utvrđivanje dobi i stanja nekretnina, posebice u Zagrebu u kojem ima preko 384 tisuće stanova. Navela je i primjer Slovenije koja je, kako je kazala, taj porez uvodila 10 godina, a kada ga je uvela, imala dva milijuna žalbi.

"Imamo jabuku koje je pretvorena u krušku, a na kraju ćemo dobiti svinjsku polovicu", slikovito je opisala manjkavosti tog zakona.

Osim toga, kazala je Mrak-Taritaš, za stan blizu Sabora porez će biti manji nego za primjerice POS-ov stan u Svetoj Klari. Založila se zato za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine, a ne na osnovi površine kako je predloženo.

Da Hrvatska nije spremna za uvođenje poreza na nekretnine smatra i Nada-Turina Đurić (HNS) koja je ocijenila da će općine moći donijeti 50 do 60 korektnih rješenja, a da će na oko 30 posto biti podnijete žalbe. "Pred nama stoji ogroman posao, nismo spremni za rješenja predviđena ovim zakonom", kazala je.

Tomislav Žagar (NZ) smatra da će porez na nekretnine biti veliki udar na građane, posebno zato što većina hrvatskih građana posjeduje svoju nekretninu. Upozorio je da mnogi građani nemaju riješene imovinsko pravne odnose, te upitao je kako će oni plaćati taj porez.

Preduvjet uvođenja takvog poreza, smatra Davor Vlaović (HSS),  treba biti uvođenje reda u gruntovnice i katastar. Ocijenio je da će njegovo uvođenje predstavljati preveliki teret za lokalne samouprave koje, kako je ustvrdio, nemaju kapacitete za procjene vrijednosti nekretnina i popise objekata.

Prema zakonskim prijedlogu komunalna naknada transformirala bi se u  tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018., a izračun bi se  uz postojeće koeficijente (kvadratura, zona i poslovna namjena), obavljao i uz dva nova koeficijenta – dob (godina izgradnje) i stanje građevine.

 Ana-Marija Petin (HSS) zanimalo je zbog čega se zakonskim izmjenama nameće obveza plaćanja poreza na motorna vozila u stanicama za tehnički pregled i koliko će iznositi naknada za takvo plaćanje.

"Za razliku u cijeni jogurta, kruha i mlijeka ljudi hodaju od trgovine do trgovine, pa bi se i za iznos od 17 kuna, koliko bi prema nekim izračunima iznosila ta naknada, prošetali do Fine", rekla je Petin, predloživši da se omogući plaćanje tog poreza i na drugim mjestima.

Raspravom o četvrtom bloku zakona iz poreznog paketa, prijedlogu zakona o porezu na promet nekretnina, zakona u lokalnim porezima i zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Sabor je završio raspravu o cjelovitoj poreznoj reformi čija primjena je  bi trebala početi 1. siječnja 2017.

Sabor sjednicu nastavlja sutra.