Hoće li žrtve Srebrenice ikad dočekati pravdu za toliko krvi?

Kako se bliži “11. juli” i komemoracija ubijenim Bošnjacima nakon pada UN-ove zaštićene zone Srebrenica u ruke Mladićeve soldateske, kao i sjećanje na zločine koji su potom uslijedili, zahuktavaju se igre u povodu Srebrenice. 

Toj tužnoj obljetnici, naime, svake godine prethodi mučna politička predigra, tipa, primjerice, tko će od srpskih političara doći na komemoraciju i promrmljati nekoliko nemuštih fraza žaljenja.

Ove godine dva su događaja obilježila to razdoblje: uhićenje ratnog zapovjednika Srebrenice Nasera Orića i njegovo zadržavanje u ekstradikcijskom pritvoru u Švicarskoj, te najava izglasavanja rezolucije UN-a o Srebrenici na prijedlog Velike Britanije.

Srbijansko pravosuđe Orića tereti za zločin u selu Zalazje, koji se dogodio 12. srpnja 1992. Tada je ubijeno 37 mještana tog sela, Srba, dok se neki i danas vode kao nestali. 

Selo je potom zapaljeno. Srbijansko pravosuđe u ovom je slučaju samo produžena ruka aktualne vlade koja je zapala u opasan procjep između proklamirane proeuropske politike s jedne strane i frustriranih nacionalista s druge, kojima politika zbog “otvorene izdaje” nacionalističkog projekta Velike Srbije može ponuditi samo woodoo lutku u liku Nasera Orića. 

Primarni cilj, naravno, nije procesuiranje zločina i pijetet prema žrtvama sa srpske strane, već bacanje rulji kostiju Nasera Orića, “da se igraju”, i da se na neki način umanji i skrene pozornost s “11. jula”, dana koji će definitivno ostati kao civilizacijski simbol zla, bez obzira na to kako ga okarakterizirali i bez obzira na bilo kakve jeftine izlike.

U novom broju tjednika Express Josip Mlakić analizira događaje pred obljetnicu pada Srebrenice, hoće li žrtve ikad biti više od brojki, oko čega se lome politička koplja kad je Srebrenica u pitanju, te što Srebrenica danas znači za Bosnu i Hercegovinu.