HRT-ov "Novi smjer", strateški dokument javne radiotelevizije predstavljen je u ponedjeljak, a u njemu se, između ostaloga, navodi da će tijekom 2025. i 2026. "biti nužno smanjivanje broja zaposlenih za 30 posto" te se najavljuje "uvođenje niza inovacija u tehnologiji i radnim metodama"
"Ovaj dokument označava ključan korak prema izgradnji budućnosti HRT-a, postavljajući jasne ambicije kroz konkretne obveze i mjere. Razvijen je kao odgovor na neodgodivu potrebu za transformacijom u načinu rada i obnovom povjerenja publike", ističe se u dokumentu.
Dodaje se i kako je "Novi smjer" HRT-a napravljen kao "prvi korak u suradnji s Vladom, publikom, širom javnosti, osobljem, kreativnim sektorom i ostalim dionicima" te će se pripremiti novi zakonski okvir za provedbu transformacije HRT-a "za njegovu bolju budućnost".
"Iako će se tijekom ove transformacije HRT smanjiti, opseg javnih usluga i uloga HRT-a u životu naših građana će se povećati", ističe glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb u predgovoru dokumenta objavljenom na internim mrežnim stranicama HRT-a.
Kao ključne promjene predviđene ovim planom navedene su "modernija, pojednostavnjena organizacija s manjim brojem zaposlenih'', slijedi "povećanje produkcije sadržaja trajne vrijednosti u suradnji s neovisnim producentima'' te ''proširenje proizvodnje regionalnih centara, čime će se diversificirati zapošljavanje i produkcija''. No, osim toga, kao ključne promjene navedenu su i "poboljšanje interakcije s publikom", "dostava sadržaja uživo i na zahtjev", "gašenje nekih tradicionalnih kanala distribucije i prelazak tih sadržaja na digitalne usluge te stvaranje čvrstih mehanizama upravljanja".
Naglašava se i predviđena povećana efikasnost i stvaranje "organizacije koja je modernizirana, pojednostavnjena i racionalizirana" te "financijska održivost i snažnije upravljanje" kao i "povećanje udjela nabavljenih sadržaja" i "više proizvodnje u regijama".
U organizacijskom smislu predlaže se temeljita reorganizacija vezana za tri osnovne programske cjeline i tipa sadržaja među kojima su "vijesti i aktualnosti"- sadržaji dnevne proizvodnje vijesti i tema iz života, priče iz svijeta, Europe i Hrvatske. Slijede "sport i događaji" i "kreativni sadržaj" - sadržaji trajnije vrijednosti, kao što su dramske i dokumentarne serije i filmovi, animirani filmovi, sadržaji za djecu, obrazovni i znanstveni sadržaji i "sve ostalo što zavrjeđuje biti dostupno u katalogu na zahtjev dulje vrijeme".
Posebno se ističe poglavlje "Novi pristup vrijednost za uloženi novac" gdje se navodi i kako će u cilju jednostavnosti HRT će provesti restrukturiranje koje će rezultirati manjim brojem zaposlenika, optimiziranim troškovima i moderniziranom tehnologijom.
"Radi povećanja sredstava za produkciju i usluge planiramo smanjiti ukupnu radnu snagu do 2027. za oko 30 posto. To će se postići kombinacijom prirodnog odljeva, umirovljenja i dobrovoljnog programa izlaska otvorenog za sve, kao i zbrinjavanjem viškova. Te promjene bit će provedene putem strategije koja obuhvaća znatne promjene u radnom okruženju i procesima", ističe se u dokumentu.
U prvim reakcijama na objavljeni dokument, upravo je planirano otpuštanje oko 30 posto zaposlenika HRT-a od njih ukupno 2500, predstavljeno je kao glavni temelj nove planirane strategije uprave javne radiotelevizije.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i sindikalne podružnice na HRT-u Maja Sever za Hinu prokomentirala najavljeni ''Novi smjer'' HRT-a.
"Trideset posto manje zaposlenih na HRT-u. Znamo za Zakon o radu, srećom imamo Kolektivni ugovor. Planovi o smanjenju broja zaposlenih moraju se provoditi u skladu sa zakonom", kazala je Sever.
Podsjetila je i da je "Novi smjer" HRT-a posljedica potpisanog dodatka ugovora HRT-a i Vlade za razdoblje od 2023. do 2027. kojim je omogućeno dodatno financiranje iz državnog proračuna od, kako se u medijima isticalo - 18,3 milijuna eura, kako bi se pokrili minusi javne radiotelevizije.
''No, takav model nije dugoročno održiv. Stoga je nužno provesti konsolidaciju poslovanja HRT-a, smanjiti troškove, redefinirati obveze prema javnosti u digitalnom svijetu te osigurati stabilno financiranje'', zaključuje se u predgovoru "Novog smjera".
