Hrvati na EU gledaju pozitivno, najviše u nju vjeruju studenti

Istraživanje Standard Eurobarometra provodi se dva puta godišnje. Ovo, 84. po redu, 23. je koje je obuhvatilo Hrvatsku. 

Hrvatski ispitanici u iznadpolovičnoj većini doživljavaju Europsku uniju pozitivno, dok su na prosjeku EU28 oni koji o EU-u imaju neutralnu (38%) i pozitivnu predodžbu gotovo izjednačeni. Dok u Hrvatskoj o EU-u negativno misli samo 12 posto ispitanika, na prosjeku EU28 takvih je 23 posto.

U šest mjeseci, koliko je proteklo od prethodnog istraživanja Standardnog Eurobarometra, broj ispitanika u Hrvatskoj koji o EU-u misle pozitivno povećao se za četiri postotna boda, dok je postotak negativno mislećih ostao jednak. Na prosjeku EU28 broj onih koji EU vide pozitivno smanjio se u međuvremenu za četiri postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju negativno.

U Hrvatskoj je Europska unija najpopularnija u dobnoj skupini od 15 do 24 godine starosti (61%), a najmanje je onih koji o EU-u imaju pozitivnu predodžbu u dobnoj skupini od 55 do 64 godine starosti (44%).

O EU-u pozitivno misli čak 69 posto hrvatskih studenata, a slijede domaćice (66%), upravitelji (58%), manualni radnici (52%), bijeli ovratnici (51%), nezaposleni (48%), umirovljenici (45%), pa samozaposleni (40%). Među potonjima je i najviše je onih koji o EU-i imaju negativnu predodžbu (22%).

Regionalno, u jadranskoj Hrvatskoj o EU-u pozitivnu predodžbu ima 51%, a u kontinentalnoj 50% ispitanika.

Hrvatski ispitanici među najoptimističnijima su glede budućnosti Europske unije i čak ih je 16 posto više optimističnih nego na prosjeku EU28. U šest mjeseci između posljednjih dvaju istraživanja Standardnog Eurooabrometra postotak optimista smanjio se, međutim, i u Hrvatskoj, i na prosjeku EU28, za pet postotnih bodova, a za jednak je broj postotnih bodova na objema stranama porastao broj pesimista.

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto među teškoćama s kojima se njihova zemlja suočava. Na drugo mjesto, iako zamalo njih upola manje, stavljaju gospdarsko stanje u zemlji. 

Nezaposlenost danas, međutim, zabrinjava pet posto manje Hrvata nego prije godinu dana, a gospodarsko stanje njih dva posto manje. Za prosječne Europljane nezaposlenost i useljavanje dvije su najveće teškoće, s time da nezaposlenost sada zabrinjava devet postotnih bodova manje ispitanika nego prije godinu dana, a useljavanje njih 18 postotnih bodova – ravno dvostruko - više.

Na treće mjesto među teškoćama Hrvati stavljaju državni dug, a prosječni Europljani gospodarsko stanje.