Hrvatska je dobro mjesto za znanost, no mladi znanstvenici trebaju više vremena za rad

Mladi hrvatski matematičar Matija Bucić, docent na Sveučilištu u Beču, jedan je od tri ovogodišnja dobitnika prestižne Europske nagrade za kombinatoriku mlađih od 35 godina, dodijeljene na konferenciji Eurocomb'25 u Budimpešti. Veliko međunarodno priznanje jedno je od najvećih za izvanredna postignuća mladih stručnjaka mlađima od 35 godina. Tu je nagradu u posljednjih 25 godina dobilo dvadesetak ljudi, objavilo je Hrvatsko matematičko društvo.

Matija je bio učenik MIOC-a, zagrebačke XV. gimnazije, da bi visoko obrazovanje nastavio na Cambridgeu. Doktorirao je na ETH-u u Zürichu, a bavi se zanimljivim područjem teorije grafova.

Foto: math.ethz.ch

Studij na Cambridgeu i u Zürichu

U tome često surađuje s Ninom Kamčev, zagrebačkom matematičarkom koja, kao i Matija, itekako stavlja Hrvatsku na visoko znanstveno mjesto u svome području. O kakvome se to području radi i kako je biti znanstvenik u Hrvatskoj, razgovarali smo s Ninom, koja je izvanredna profesorica na Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje ove jeseni pokreće novi kolegij upravo iz teorije grafova.

Kao i Matija, studirala je na Cambridgeu, a potom doktorirala na ETH-u u Zürichu, kod istog mentora kao i Matija, tri godine ranije. Zajednički znanstveni interes ih je i povezao u zajedničkim projektima.

- Oboje smo studirali na Cambridgeu, oboje su nas inspiriali slični ljudi, profesori i s tom motivacijom smo otišli kod istog mentora u Zürich. Bavimo se matematičkom teorijom grafova, zapravo grafovi su mreže, rečeno svakodnevnim jezikom. Mreže se sastoje od vrhova koji su povezani poveznicama i općenito u primjeni vidimo mreže računala, internet, biološke mreže, interakciju proteina, društvene mreže. No mi se prvenstveno bavimo teorijom, dokazivanjem teorema i tvrdnji o mrežama - govori nam Nina koja je lani kao prva žena znanstvenica osvojila Nagradu Hrvatskog matematičkog društva "Ante Mimica" za izniman znanstveni doprinos mladom matematičaru.

'Zagreb mi pruža slobodu'

Godinu ranije, 2023. osvojila je nagradu Combinatorial Mathematics Society of Australasia za 2023. godinu za svoj istraživački rad na području kombinatorike na Sveučilištu Monash u Melbourneu. No nakon svih svjetskih iskustava, odlučila se vratiti u Zagreb, gdje je nastavila izvanrednu karijeru.

- Meni jako znači odnos s drugima i osjećaj da nečemu doprinosim, a kad ste na nekom vrhunskom sveučilištu, Matija je primjerice bio na Princetonu, morate biti izuzetno posvećeni onome što radite. To ne bi bilo mjesto za mene, vi tamo radite samo znanost i ogroman je pritisak. Pod tim pritiskom se držite onoga u čemu ste dobri, a u matematici rješavamo otvorene probleme o kojima ljudi razmišljaju i po 30 godina, pa često lupamo i glavom u zid. I onda dobro dođe taj društveni kontakt i osjećaj doprinosa, a to je najvećim sveučilištima teže postići. Meni treba taj balans i smatrala sam da ću ga naći u Zagrebu. Ovdje se mojim područjem ne bavi puno ljudi, baš ove godine uvodim novi kolegij, a imam vremena i za mnoge druge stvari koje me zanimaju, od popularizacije znanosti do natjecanja i rada sa studentima - govori nam Nina.

Jedan od razloga za povratak je bio i globalni lockdown zbog korone koji ju je zatekao u Melbourneu, a koji je u Australiji bio jedan od najduljih.

- Trebala mi je stabilnost, da malo stanem na loptu i razmislim što dalje. I stoga mi je odgovaralo mjesto znanstvenika povratnika i ta stabilnost - istaknula je.

Nema vremena ni kapaciteta

Pitamo je imaju li mladi znanstvenici u Hrvatskoj dovoljno dobre uvjete za bavljenje znanošću. Ističe kako je to kompleksan problem, jer su mladi znanstvenici, baš kad bi se trebali u potpunosti posvetiti znanosti, preopterećeni nastavnom satnicom i administracijom. Ističe kako su i njezine nagrade posljednje dvije godine rezultat toga što je imala vremena posvetiti se svojim znanstvenim projektima.

Zagreb: Prirodoslovno-matemati?ki fakultet | Foto: Petar Glebov/PIXSELL

- Zadnje dvije godine radim kao izvanredna profesorica i moram priznati da je teže odvojiti vrijeme za baviti se znanošću. Mogu raditi na projektima koje sam započela, no imam projekata koji se vuku mjesecima i godinama. I onda kad imam dan vremena mogu napraviti napredak, ali za započeti nešto, dubinski promišljati o nečemu, nema vremena i kapaciteta, pa se nadam da će se tu nešto promijeniti i olakšati - iskrena je Kamčev, koja smatra da bi za sustav bilo bolje kad bi se podjednako oslobodio prostor i za one koji se više žele posvetiti nastavničkim aktivnostima, i za one koji bi se više bavili znanošću.

- Mislim da bi za sustav bilo odlično kad bi mogli napraviti mjesta i za jedne i za druge. Nisu svi nastavnici toliko znanstveno orjentirani, i ne moraju biti. Mi previše stavljamo naglasak na to da se znanstvenike evaluira isključivo na temelju znanosti, a ne potiče nas se da inoviramo i napredujemo na nastavi. Bilo bi super da postoji sustav koji to malo razlikuje, gdje ima mjesta za sve - ističe.

Pa ipak, već godinama gledamo sve manji interes novih studenata za nastavničke smjerove, posebno u područjima matematike, fizike i drugih STEM predmeta. Nina Kamčev ističe kako društvo previše podcjenjuje nastavnike i njihov rad. Hrvatska ima sreću što će ova izvanredna i inspirativna profesorica i dalje raditi sa studentima i podizati vrijednost naše znanosti u svijetu.