Hrvatska je među 13 zemalja EU-a sa viškom u proračunu

Hrvatska je uz još 12 zemalja članica Europske unije u 2017. godini ostvarila višak u proračunu, no u skupini je 15 zemalja s javnim dugom većim od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak objavljena druga procjena Eurostata. 

Hrvatska je u 2017. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,9 posto BDP-a, što je za 0,1 postotni bod više nego je pokazivala procjena Eurostata objavljena krajem travnja. U 2016. godini u hrvatskom je proračunu iskazan manjak od 0,9 posto.

Time se Hrvatska svrstala između Njemačke, sa suficitom od jedan posto, i Grčke, čiji je suficit iznosio 0,8 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Daleko najviši proračunski višak u 2017. imala je Malta, od 3,5 posto BDP-a. Slijedi Cipar s 1,8 posto, Švedska, s 1,6 posto, Češka, s 1,5 posto, te Luksemburg, s 1,4 posto, i Nizozemska, s 1,2 posto.

Bugarska i Danska ostvarile su suficite od po 1,1 posto. Najniže su suficite među zemljama EU-a imale Litva, 0,5 posto BDP-a, i Slovenija, 0,1 posto.

Najmanji manjak u proračunu, mjeren udjelom u BDP-u, imala je Irska, od 0,2 posto. Slijede Estonija s manjkom od 0,4 posto, Latvija s 0,6 posto, te Finska s 0,7 posto.

Samo su Španjolska i Portugal imale deficite na razini od tri posto BDP-a ili iznad te gornje propisane granice u EU prema kriterijima iz Maastrichta, od 3,1 odnosno tri posto.

Na razini 28-članog EU-a u 2017. zabilježen je deficit od 1,0 posto BDP-a, nasuprot deficitu od 1,7 posto u godini ranije. Time je potvrđen podatak za prošlu godinu objavljen u Eurostatovoj procjeni potkraj travnja.

Eurostat je ujedno blago povisio podatak o deficitu na razini EU-a u 2016., za 0,1 postotni bod, na 1,7 posto.

Na razini 19-člane eurozone proračunski deficit u 2017. godini je iznosio također 1,0 posto BDP-a, nasuprot 1,6 posto godini ranije. Time je podatak iz travnja za oba razdoblja podignut za po 0,1 postotni bod.

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU i Hrvatskoj

Hrvatska je u 2017. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 77,5 posto, što je pola postotna boda manje nego što je pokazivala Eurostatova procjena iz travnja. U 2016. iznosio je 80,2 posto BDP-a.

Hrvatska je tako uz još 14 zemalja EU-a u 2017. godini imala javni dug veći od 60 posto BDP-a, gornje propisane razine u EU prema kriterijima iz Maastrichta.

Najveći udio duga u BDP-a imale su Grčka, od 176,1 posto BDP-a, Italija, od 131,2 posto, Portugal, od 124,8 posto, te Belgija, od 103,4 posto, Francuska, od 98,5 posto, i Španjolska, od 98,1 posto.

Krajem prošle godine najniži je pak udio javnog duga u BDP-u zabilježen u Estoniji, od 8,7 posto. Slijede Luksemburg s 23 posto, Bugarska s 25,6 posto i Češka sa 34,7 posto. U toj su skupini još Rumunjska i Danska s 35,1 posto odnosno 36,1 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2017. skliznuo na 81,6 posto BDP-a, u skladu s procjenom iz travnja, s 83,3 posto u godini ranije.

U eurozoni smanjen je za 2,3 postotna boda, na 86,8 posto, čime je travanjska procjena snižena za 0,1 postotni bod.

Marić: Podaci dobri i za 2018.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak kako podaci o suficitu opće države pokazuju da je on veći od prvotnih najava te istaknuo da i oni za 2018. godinu nude optimizam u pogledu daljnjeg jačanja javnih financija.

Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

- To je dobar rezultat, a treba izdvojiti troškove kamata - rekao je Marić odgovarajući na novinarska pitanja nakon pregovora o plaćama u javnih službama.

Podsjetio je pritom da je država lani za kamate platila 9,7 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna manje nego 2015. godine.

- Možemo reći", kazao je Marić, "da je najveći dio konsolidacije proveden u smanjivanju troškova duga, odnosno kamata, a tim smjerom nastavljamo i ove godine - rekao je ministar financija.

Kada se izuzmu troškovi kamata, primarni suficit u 2017. godini iznosi 12,9 milijardi kuna te je tako zamalo dostignut cilj postavljen 2016. godine od 13 milijardi kuna, ali za trogodišnje razdoblje, istaknuo je Marić.

Upitan hoće li i ove godine biti ostvaren višak opće države, odgovorio je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je suficit 1,8 milijardi kuna.

Uljanik neće ugroziti javne financije

Marić je, međutim, upozorio da će na javne financije utjecati rashodi vezani za Uljanik, ali i istaknuo da oni neće ugroziti javne financije kao ni treći krug porezne reforme te proces planiranja proračuna za iduću godinu.

Ukupni iznos koji će država do kraja godine morati izdvojiti za protestirana jamstva povezana s Uljanikom Marić procjenjuje na najmanje 2,5 milijardi kuna.

- Kad se to uzme u obzir, vidjet ćemo kakav će biti konačni rezultat i efekt na javne financije do kraja godine, ali svakako mogu reći da ćemo biti bolji od originalnog plana proračuna s deficitom od 0,5 posto, a i treću godinu zaredom smanjit ćemo udjel javnog duga u BDP-u - rekao je Marić.

Taj je dug, kako je podsjetio, u tri godine smanjen za gotovo 10 postotnih bodova BDP-a.