Hrvatska se neće protiviti ako 'službe Vijeća EU' prihvate katalonski jezik kao službeni

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da se neće protiviti uvrštavanju katalonskog, baskijskog i galicijskog jezika na popis službenih jezika EU-a "ako nadležne službe Vijeća EU" procijene da je zahtjev Španjolske opravdan.

"Hrvatska podržava načelo višejezičnosti i kulturnu raznolikost unutar Europske unije. U skladu s tim, ako nadležne službe Vijeća EU procijene da je zahtjev Španjolske opravdan, Hrvatska se neće protiviti uvrštavanju katalonskog, baskijskog i galješkog jezika na popis službenih jezika EU", navelo je ministarstvo u odgovoru Hini.

Svih 27 država članica mora odobriti uvrštenje katalonskog, baskijskog i galicijskog kao službenih jezika, a prethodno pravna služba Vijeća daje pravne procjene – primjerice o tome može li se postojeća Uredba o jezicima izmijeniti na predloženi način.

Katalonske novine El Periódico izvijestile su ranije tijekom dana da je Hrvatska među državama članicama Europske unije koje se protive priznavanju katalonskog, baskijskog i galicijskog kao službenih jezika EU-a. Navele su da zbog potrebne jednoglasnosti među 27 članica prijedlog zasad nema izgleda za usvajanje.

Među državama koje su izrazile protivljenje ili ozbiljne rezerve nalaze se i Njemačka, Finska, Švedska, Francuska te Austrija, navodi El Periódico.

Španjolska lijeva vlada je službeno u kolovozu 2023. zatražila da katalonski, baskijski i galicijski dobiju status službenih jezika Europske unije.

EU trenutačno ima 24 službena jezika, među kojima je i hrvatski.

Katalonskim govori oko 10 milijuna ljudi, galicijskim oko 2,4 milijuna, a baskijskim oko 800.000. Sva tri jezika već imaju status službenih, odnosno su-službenih jezika u dijelu Španjolske.

Pravna služba Vijeća EU-a ocijenila je da bi za priznavanje tih jezika mogla biti potrebna izmjena europskih ugovora. Osim toga, Europska komisija procjenjuje da bi troškovi prevođenja i usmenog prevođenja na katalonski, baskijski i galicijski mogli dosegnuti 132 milijuna eura godišnje.

Španjolska se obvezala snositi te troškove, ali neke države strahuju da takva politička obveza ne bi bila dovoljno čvrsta ako bi u Madridu došlo do promjene vlasti.

Potporu prijedlogu više su ili manje otvoreno iskazale države poput Belgije, Irske, Portugala, Rumunjske i Slovenije

Posljednji put pitanje je bilo na dnevnom redu u svibnju 2025., ali nije ni došlo do glasovanja jer je do deset država izrazilo dvojbe, naveo je katalonski dnevnik.

Španjolska desna oporba protivi se prijedlogu socijalističke vlade premijera Pedra Sancheza.