Hrvatske bolnice: Štakori su u čekaonicama, a vlaga u salama

Slavonskobrodska Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” već godinama je ruglo. Zidana ograda bolnice prema Štamparevoj ulici stara je koliko i bolnica, nagnula se i samo što se ne uruši na nogostup.
Na ulazu u bolnicu, na lijevoj strani je zgrada bivše bolnice u kojoj je sad smještena psihijatrija i ona je još oštećena od krhotina granata. Ta ista zgrada potpuno je vlažna, a mrlje od vlage i propali zidovi vide se do polovice kata.

Podrumski prostor u kojemu su bile smještene ambulante, pa čak i bolesnički kreveti tijekom 1992. godine, unatoč sagrađenoj Poliklinici koja je otvarana u dva navrata, i dalje je pun pacijenata koji se provlače ispod toplovoda jer su u podrumu neke ambulante. Slično i očajno je i u pulskoj bolnici. Pacijenti se žale na višemjesečna čekanja, kao i na loše uvjete.

Bolnička bijeda

Dok se nije djelomično adaptirala, pulska psihijatrija je bila horor. Još prošle godine, kad je padala kiša, sve je bilo mokro, kante je medicinsko osoblje stavljalo između pacijenata u čekaonici, a rupe su posvuda.
- Stanje je sad bolje. Osposobili smo i dizalo, kompletno smo se preselili na kat, popravili smo krov, osposobili i liječničku sobu te bojimo zidove - rekao nam je dr. Ivica Šajin s odjela psihijatrije.

Zgrada pulske bolnice datira još iz doba Austro-Ugarske, a u nju se nije ulagalo desetljećima, izuzev djelomičnih popravaka krova. Kad je padala kiša, neke sobe su bile poplavljene pa su na odjelu bili prinuđeni i dio prostorija zatvoriti. Psihijatrijski odjel se sad uspio “pokrpati” kako bi normalno funkcionirali, ali i dalje čekaju novu bolnicu.
Poskupljenje u zdravstvenom sustavu za pacijente bi trebalo značiti i bolju, bržu te kvalitetniju uslugu, no sudeći prema stanju u splitskom KBC-u, gdje kronično nedostaju i osnovni uređaji, malo je vjerojatno da će se u budućnosti gledati takav scenarij.

Tako bolnica, kojoj gravitira pola milijuna stanovnika, ima tek jedan uređaj za magnetsku rezonanciju na Firulama, koji se često kvari jer se doslovno ne gasi - radi i noću i danju, ukupno 8500 pregleda godišnje.


- Već urličemo koliko smo očajni. Imamo još jedan MR na Križinama koji je u tako lošem stanju i na njega se ne može snimati. Ovaj na Firulama se kvari jer se ne može ohladiti – kaže nam sanacijski upravitelj KBC-a Split, dr. Kolja Poljak.

Nedostaje im svega

To znači i produžavanje kilometarske liste čekanja jer se za MR abdomena čeka oko godinu, a za neurološke pretrage pacijenti čekaju godinu i pol.

Nepregledne liste čekanja su i za ultrazvučni pregled dojki, na koji će, ako se pacijentica upiše danas, čekati do kraja 2017. godine. No problemi splitske bolnice nisu samo liste čekanja i MR nego i CT uređaj. Postoji samo jedan ispravan i na njemu pregled čeka 3500 ljudi. Dr. Poljak se umalo izborio za dva MR i dva MSCT uređaja, no tad je Rajko Ostojić fotelju prepustio Siniši Vargi, koji je poništio natječaj smatrajući da će proći jeftinije. I od onda ništa.

I Zavod za radiologiju ima problema. Nije digitaliziran nego se snima na filmove i kasete. Za snimanje torakalnih organa, odnosno srca i pluća, liječnici se služe aparatom proizvedenim 1972. godine u Nišu. No ipak se nešto pozitivno dogodilo u splitskom KBC-u, a to je energetska obnova bolnice na Križinama. Uglancana je fasada, promijenjeni prozori i vrata, no projektom vrijednim 78 milijuna kuna nije obuhvaćena bolna točka odjela u ovom dijelu bolnice, točnije - nema stalno tople vode, pa su pacijenti osuđeni na tuširanje u hladnoj. Bolnica na Firulama također bi se trebala energetski obnoviti do kraja ljeta 2017. godine. Također, Split bi trebao dobiti novu zgradu Hitnog prijema.

Hodnici puni rupa, stropovi se krpaju

No čini se kako najmanje ima novca za tekuće stvari. Tako su, primjerice, zahodi za pacijente u užasnom stanju, a osim u dječjem zahodu, nigdje nema sapuna. Nema ni WC papira, a rupe na hodnicima, na stropovima i podovima “krpaju” se po potrebi. Mnoga stakla su razbijena, a na jedan je zbog straha od “otpadanja” prozora nalijepljen natpis “Ne diraj! Opasno”. Najjezivija situacija je ipak na donjim etažama, suterenskim i podrumskim odjelima i zavodima, gdje ima vlage. Podzemni tuneli ispod bolnice, kojima se prevoze otpad, posteljina, ali i pacijenti, doslovno bi mogli biti kulisa za film strave i užasa. Ako im taj film ne bi preotela šibenska bolnica. Tamo je odlukom Sabora Kraljevine Dalmacije 24. lipnja 1883. godine otvorena nova, za ono vrijeme vrlo moderna bolnica, bila je paviljonskog tipa, a takva je ostala i danas, što joj je sad jedna od osnovnih mana.

- Naša bolnica ima 19.000 četvornih metara prostora, a da bi donekle zadovoljavala standarde, trebala bi imati 40.000. Nema ni jednu pravu čekaonicu, liječnici i osoblje nemaju garderobe ni radne sobe... - rekao nam je sanacijski upravitelj šibenske bolnice dr. Marin Paić naglasivši kako je jedino pravo rješenje gradnja nove bolnice.