Hrvatski eurozastupnici: Porast cijena energije opteretit će već ionako narušen životni standard

Hrvatski europarlamentarci poručili su u srijedu kako treba naći načine da se energetska kriza što manje negativno odrazi na životni standard građana suočenih s velikim rastom cijena energenata koje će i dalje ići prema gore, s obzirom na rusku invaziju Ukrajine i pitanje embarga na rusku naftu i plin.

Hrvatski zastupnik iz redova liberala Valter Flego rekao je u srijedu za Hinu kako se boji da je ovo što sada vidimo samo početak rasta cijena te da će vlade morati snižavati sva "porezna i neporezna opterećenja na energiju" s obzirom na to da cijene neće padati, navodeći "različite trošarine, PDV, marže".

ALI POSLALI PORUKE SOLIDARNOSTI Parlament BiH zbog opstrukcije srpskih zastupnika bez izjave o osudi ruske agresije u Ukrajini

- Ako se sve to skupa ne dogodi...strah me da je to tek početak rasta cijena energije - izjavio je Flego, član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE). Flego je plin nazvao "tranzicijskim" energentom u fazi prijelaza prema obnovljivim izvorima energije.

- Ako se želimo odmaknuti od tog tranzicijskog goriva, a vidimo da nas netko njime ucjenjuje, treba se vratiti onome za što smo mislili da je prošlost, a to je nuklearna energija, kao i plin iz bilo kojeg izvora ili lokacije - dodao je Flego.

'Uz daljnju inflaciju i rast cijena energenata, ukoliko rat bude trajao, očekuje nas preraspoređivanje proračuna i prilagođavanje trenutnoj situaciji', rekao je za Flego, dodajući da državni proračun, odnosno proračun Europske komisije, nije "vreća bez dna" i kako će trebati preraspodjele.

ŽELE HITNU PROMJENU U Europskom parlamentu su hrvatski zastupnici pozvali na izmjenu izbornog zakona BiH

Europski parlament u utorak je raspravljao o rastu cijena energija, istoga dana kada je SAD objavio da uvodi embargo na uvoz ruske nafte i plina, dok je Velika Britanija rekla kako će postupno ukidati uvoz ruskih energenata do kraja 2022.

Time su Washington i London dodatno pojačali pritisak na Moskvu u znak odmazde za invaziju Ukrajine koja je počela 24. veljače. Europa je ostala suzdržana po pitanju embarga s obzirom na veliku ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Rusija osigurava 40 posto europskih potreba za plinom i 30 posto za naftom. Njemačka je jasno poručila da bi embargom na ruske energente u toj zemlji nastao "kaos".

Način ublažavanja energetske krize i postizanja energetske neovisnosti Ladislav Ilčić, zastupnik konzervativaca i također član ITRE-a, vidi u ulaganju u energetsku obnovu kuća, odnosno ulaganju u kućanstva, za koje je rekao da troše preko 40 posto električne energije. "Dobili biste energetsku neovisnost cijele države jer bi se užasno smanjila potrošnja električne energije i svakoj bi se obitelji omogućio pristojan dom", kazao je Ilčić.

Europarlamentarci su se u raspravi u utorak složili da Europa više ne bi smjela ovisiti o ruskom plinu. Sunčana Glavak, hrvatska zastupnica pučana, poručila je tom prigodom da Europska unija mora postati relevantni akter na globalnoj energetskoj sceni ako želi imati veći utjecaj na cijene energije.

IZBJEGLIČKA KRIZA Europarlamentarci: Milijuni će još doći, ovo neće skoro završiti

"Moramo diversificirati nabavu energenata, povećati energetsku učinkovitost, dovršiti tranziciju prema čistim izvorima energije i proširiti kapacitet skladištenja i naravno, uvesti zajednički sustav nabave energenata", dodala je Glavak. Romana Jerković, zastupnica iz redova socijalista i također članica ITRE, poručila je da nas ovisnost o fosilnim gorivima, koju je energetska kriza razotkrila, čine "izuzetno ranjivima i podložnim vanjskim utjecajima i pritiscima" i da se tome mora stati na kraj

“Ovaj rekordni porast cijena energije će se svakako negativno odraziti na kućanstva i dodatno opteretiti već ionako znatno narušen životni standard građana”, rekla je Jerković i podsjetila da se građani s visokim cijenama suočavaju još otprije. Mislav Kolakušić, nezavisni zastupnik iz Hrvatske, rekao je da cijene energenata rijetko kada odgovaraju njihovoj proizvodnoj cijeni i cijeni njihove distribucije.

"Mi smo imali gotovo iste cijene benzina i dizela kada je nafta bila 120 dolara po barelu i kada je bila 40 dolara po barelu. Ratovi donose ogromnu zaradu nekoj od grupacija u naftnoj industriji", dodao je Kolakušić.