HUP: Usporava rast BDP-a, u 2025. će se spustiti na 2,5 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u prvom tromjesečju 2025. realno porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 17. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto. BDP je, kako su naveli iz HUP-a, u prvom kvartalu ove godine usporio rast na 2,9 posto godišnje (nakon 3,9 posto u 2024.) uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države (+5,8 posto) rast BDP-a bio bliži 1,5 posto. Kupovna moć je rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje (1,7 posto) ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa, istaknuli su iz HUP-a.

Investicije su, kažu, prepolovile (na +4,5 posto) dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju (ne samo po pitanju trgovinskih tenzija već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi).

PODACI DZS-A Hrvatska ekonomija porasla za 2,9 posto, ali sporije nego inače

Industrijska proizvodnja bilježi oporavak naročito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja pogurala je rast robnog izvoza na čak 11,6 posto godišnje. Naime, uoči uvođenja američkih carina mnogi su europski izvoznici nastojali proknjižiti izvezenu robu po nižim carinama, kažu iz HUP-a.

U drugom kvartalu rast BDP-a oko 2,5 posto

HUP u drugom kvartalu očekuje solidan realni rast BDP-a oko 2,5 posto s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta, potaknuta snažnim rastom plaća u javnom sektoru, boljom turističkom predsezonom, ubrzanjem rasta kredita tvrtkama i jačanjem građevinskih aktivnosti.

Napominju kako su procjene rasta BDP-a u 2025. su blago snizili na 2,5 posto s 2,7 posto na temelju određenog pogoršanja izgleda rasta u euro području za oko 0,5 postotnih bodova, dok fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i graditeljstvo i dalje snažno podržavaju agregatnu potražnju.

SJEDNICA VLADE Plenković: Udio javnog duga u BDP-u pao je na 57,6 posto

Hrvatska će, istaknuli su iz HUP-a, u 2026. sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja u kojem analitičari kontinuirano "režu" prognoze rasta BDP-a na svega jedan posto ili niže.

Procjenu rasta u 2026. godini HUP je snizio na 2,5 posto s 3 posto zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada.

"Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost, a alat za to je Zakon o poticanju investicija koji mora biti konkurentan i poticati ulaganja u istraživanje i razvoj i kojeg je nužno prilagoditi kako bi bio konkurentan u odnosu na zemlje okruženja", poručili su iz HUP-a.