Država dijeli novce a nitko ne kontrolira rezultate

Problem naših državnih potpora je što se novac ulijeva, a nitko ne prati njihove rezultate. Državni novac odlazi, a gospodarstvo nije procvjetalo kao u nekim drugim zemljama, što je dokaz da potpore plasiramo pogrešno.

Komentira tako ekonomski analitičar Damir Novotny podatak da je država prošle godine dala rekordni iznos potpora u svojoj povijesti. Prema izvješću koje je prihvatila Vlada u srijedu, ukupno je prema državnim tvrtkama, poduzetnicima i poljoprivredi otišlo čak 12,4 milijarde kuna.

U to su uračunate i potpore koje dolaze iz Europskih fondova, u većem dijelu za poljoprivredu. Ali treba naglasiti da Hrvatska u proračun EU daje oko 3,5 milijardi kuna, pa se onda i dio tog novca vraća za potpore poljoprivredi.

Prije dvije godine iznos potpora je iznosio 9,87 milijardi kuna, 2016. godine je narastao na 11,42 milijarde kuna, da bi prošle godine završio na rekordnom iznosu.

Ali ni tu nije kraj. Ove godine će otići još više novca za potpore zbog jamstava Uljaniku. Direktno iz državnog proračuna samo ove godine plaćamo 3,5 milijardi kuna za Uljanik, pa će tako obračun za ovu godinu vjerojatno prijeći 15 milijardi kuna.

Prema Vladinu izvješću, za potpore je otišlo 8807 kuna po svakom zaposlenom u Hrvatskoj. Svaki stanovnik je po tome dao 2951 kunu, objavila je Vlada u svojem izvješću.

A na što je novac otišao?

Apsolutno najviše je otišlo na poljoprivredu i ribarstvo, čak 5,2 milijarde kuna. A i lani je poljoprivredna proizvodnja u konačnici pala. U zadnjih 10 godina, uključujući i poticaje EU, ukupna je hrvatska proizvodnja pala za 30-ak posto, pa je jasno da je ne spašavaju ni obilati poticaji koji su dosegli pet milijardi kuna godišnje.

- Rezultati današnjeg ulaganja će se vidjeti za koju godinu - rekao je ministar Tomislav Tolušić ranije za 24sata kad smo ga pitali kako je to moguće.

Za industriju je otišlo čak 7,18 milijardi kuna, pa bi to mnogi i pozdravili. Ali u analizi kome je točno novac otišao, vidi se da manji dio toga ima veze sa stvaranjem nove vrijednosti i radnih mjesta.

Po EU metodologiji spada i pretplata HRT-u, a za to su lani građani platili 1,2 milijarde kuna. Za promet je otišlo oko 917 milijuna kuna, a više od polovice toga za gubitaše iz sastava Hrvatskih željeznica, 240 milijuna kuna za brodogradnju, što je sitnica koliko će nas ona stajati ove godine.

Još dvije milijarde je otišlo za razne potpore preko županija, a gotovo pola milijarde za gradove, općine...

- Mi smo i u poljoprivredi pogrešno postavili sustav. Irska je, primjerice, imala isti problem kao i mi, ali oni su poticali gradnju mini mljekara, a mi što više proizvodnju mlijeka. Na kraju naše farme propadaju jer proizvođačima je preniska cijena otkupa i nemaju gdje s mlijekom, a Irska izvozi dvije milijarde eura jer imaju stotine malih mljekara - na slikovitom primjeru objašnjava Novotny.

Ističe i primjere austrijskih pokrajina, poput Gradišća, koje su s pametno uloženim potporama digle BDP po glavi stanovnika s 15.000 na 23.000 eura.

Takav, najzdraviji dio potpora, su tzv. horizontalne potpore koje ne idu za gubitaše, nego za razvoj i unapređenje gospodarstva.

Za njih je lani otišlo 2,18 milijardi kuna. Izvrsno je što je napokon poraslo poticanje istraživanja i razvoja, ali za to je otišlo tek 350 milijuna kuna.

- A to je ono što čini gospodarstvo konkurentnim. Mi smo spašavali staru industriju i jasno je da nismo uspjeli. Milijuni su otišli, nova radna mjesta nisu otvorena, a stare industrije propadaju - zaključuje Novotny.

Dobra vijest je i da su mali i srednji poduzetnici lani dobili gotovo 950 milijuna kuna, dvostruko više. I njih treba nastaviti podupirati umjesto gubitaša.