Poznato je da ima britanski soj, južnoafrički... Virus mutira u cijelom svom genomu i mogu narušavati širenje. Mogu nastati mutanti i oni imaju prednosti oko indukcije bolesti i to nije ništa neobično, istaknuo je Jonjić
Virusni imunolog Stipan Jonjić, u Dnevniku Nove TV progovorio je razvijanju novih sojeva i o sporom pristizanju cjepiva u Hrvatsku.
Istaknuo je kako je virus koji mi nazivamo britanskim sojem zapravo otišao u zaborav te da je isti doživio nove promjene.
- Mi tek trebamo naučiti koliko koje mutacije mogu rezultirati virusom koji se više širi. Primjerice, britanski soj - kolege su krajem siječnja preliminarno našli već tri britanska soja virusa. Već neko vrijeme taj virus kruži i kružit će sigurno još neko vrijeme - napomenuo je Jonjić.
Također, poručio je kako se virusi ne prilagođavaju cjepivu i da konstantno mutiraju.
- Sada ispada da skoro svaka zemlja ima svoj soj virusa.''Nemaju sve zemlje svoj soj. Ljudi vole imena i nadimke, virusi stalno intenzivno mutiraju. Te mutacije mogu narušiti strukturu proteina, a to može narušiti osjetljivost na protutijela. Poznato je da ima britanski soj, južnoafrički... Virus mutira u cijelom svom genomu i mogu narušavati patogenozu, širenje. Mogu nastati mutanti koji nisu patogeni, ali i oni koji imaju prednosti oko indukcije bolesti i to nije ništa neobično - istaknuo je Jonjić.
Dotaknuo se i cjepiva koje u Hrvatsku pristiže presporo i istaknuo kako nam cilj mora biti procjepljivanje što većeg broja pučanstva.
- Cilj je procijepiti što više pučanstva. Možemo se samo nadati da će kontigenti cjepiva koji su obećani doći. Ako se to ne dogodi, trebalo bi razmisliti o alternativama. Jedina je, znanstveno i po meni, možda krenuti s davanjem jedne doze cjepiva AstraZenece. Ta prva doza bi trebala biti vrlo zaštitna - zaključio je imunolog Stipan Jonjić.
