'Predmet informatike će biti škola za život, a ne za ocjene'

Obavezna informatika je važan dio reformskog paketa. Cilj je škola za život, a ne škola za ocjenu, rekla je ministrica Blaženka Divjak. To znači da će naši učenici imati informatiku kako koristiti za cjeloživotno učenje kroz informacije i digitalne tehnologije, kroz računalno programiranje i digitalnu pismenost, dodala je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.

Učenje o disketama odlazi u povijest. Informatika se uvodi u peti i šesti razred osnovne škole kao obavezan predmet.

- Već je sastavljeno i Povjerenstvo za uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole, nastavila je ministrica. Opremanje škola provodit će se u dva dijela. Prvi dio je krenuo već ove godine. Projekt eškole vrijedan je 300 milijuna kuna, a dodatna izdvajanja bit će iz Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna.

- Za sada je napravljena analiza uz pomoć podataka iz sustava eškole. Imamo podatke o broju računala, ali detaljnom analizom treba još provjeriti stanje tih računala - dodala je ministrica.

- Cilj informatike nije dobiti ocjenu nego pripremiti učenike za cijeli život. Nemamo problem sa satnicom. Uz informatiku kao obavezan predmet, bit će još mjesta i za izborne predmete - kaže ministrica.

- Radi ovoga moramo jedino mijenjati Državni pedagoški standard koji regulira što bi se trebalo učiti u šest sati nastave dnevno. Problem neće biti za pete i šeste razrede, ali za sedmi i osmi razred moramo mijenjati standard. Za to imamo dvije godine - nastavila je Divjak.

- Naši učenici provode malo vremena u školi u odnos na ostale države EU. Zato imaju puno zadaće. Informatiku stoga želimo imati kao predmet koji će pripremiti učenike za cijeli život. Od posla do ponašanja na internetu, dodala je ministrica.

Upravo to im treba! Današnja djeca se odlično služe tabletima i internetom, ali čim je nešto vezano uz gradivo, tad nemaju pojma, rekla je Biljana Pavelić, zagrebačka profesorica informatike.

Dodala je da podržava novu odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta u 5. i 6. razrede osnovnih škola od školske godine 2018/19. Iz Ministarstva su potvrdili da za uvođenje informatike već imaju pripremljene kurikularne dokumente koji su dorađeni prema primjedbama u javnoj raspravi. Naglasili su da informatika u suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više od poznavanja tehnologije, pa će ona učiti djecu algoritamskom načinu razmišljanja, razina digitalne pismenosti podići će se u sklopu svih predmeta. Za sve to potrebno je osigurati i dodatan novac. Iz ministarstva poručuju kako je novac za to osiguran tek djelomice.

- Mislim da bi sve škole trebale biti jednako opremljene suvremenom tehnologijom. U Hrvatskoj je slučaj da neki imaju suvremenu opremu, a neki računala starija nego što su djeca u školi. Potreban nam je i dodatni stručni kadar, a ne znam imamo li ga s obzirom na to koliko je ljudi otišlo iz zemlje - rekla je Pavelić, koja informatiku predaje već 27 godina. U ministarstvu tvrde kako će škole u Hrvatskoj angažirati još najmanje 80 profesora da bi informatika postala obavezni predmet u osnovnim školama. Da bi sve funkcioniralo, učenicima petih i šestih razreda povećat će broj obaveznih sati, a vjeronauk bi najvjerojatnije trebao završiti u suprotnoj smjeni. Međutim, ništa još nije definitivno.

Profesorica Pavelić smatra da bi kod informatike osnovnih škola naglasak trebao biti na kreativnosti, a ne toliko na tehničkim stvarima.

- Kreativnost je najvažnija, ali uz ambiciozne profesore. Ne smije se sve svoditi samo na igru, djeca trebaju naučiti kako učiti i kad je o informatici riječ - zaključila je profesorica.

Nastava informatike do sada se u osnovnoj školi provodila kao izborni predmet od 5. do 8. razreda, odnosno kao izvannastavna aktivnost od 1. do 4. razreda. Ministarstvo znanosti još je početkom veljače tvrdilo da je pokrenulo aktivnosti s ciljem unapređenja nastave informatike u osnovnim i srednjim školama.

- Informatika će se učiti prema obrazovnim sadržajima koji su već razvijeni, za što već postoji potrebna oprema, a već se provodi i projekt e-škola, koji se bavi opremom, edukacijom nastavnika i centralnim servisima za e-učenje - rekla je nedavno ministrica Blaženka Divjak i tako potvrdila da su se doista bacili na posao. Pitanje je samo hoće li i dalje sve funkcionirati s obzirom na njene sukobe s premijerom. Andrej Plenković dao je rok do 8. rujna da se doradi Akcijski plan za provedbu Strategije obrazovanja. Međutim, povjerenstvo koje se time treba baviti, a kojem je na čelu Dijana Vican, nije već tjednima imalo nijednu sjednicu. Iako je do sada imala premijerovu apsolutnu podršku, Vican bi pozicija, ne stigne li obaviti posao do zadanog roka, mogla biti ugrožena.

Tad bi se premijer mogao odreći nje umjesto ministrice Divjak, kojoj do sada nije bio osobito sklon. Naime, nedavno je predložila da umjesto Dijane Vican upravo ona zasjedne na čelo Posebnog stručnog povjerenstva. Premijer joj je dao do znanja da joj takvo što neće proći. Kasnije ju je još napao i zbog curenja dokumenata iz ministarstva u javnost te joj naredio da nađe onoga tko ih je lansirao u medije.

Poručio joj je i da ne želi više prosvjeda na ulicama zbog reforme. Upravo zbog nategnutog odnosa premijer - ministrica te zbog izostanka premijerove nedvosmilene potpore reformi, profesor i politolog Ivica Puljak priznao nam je da ne vjeruje u nastavak kurikularne reforme.

Na sjednici Rektorskog zbora Divjak je u ponedjeljak rekla kako je Hrvatskoj nužno povećanje izdvajanja za znanost i obrazovanje jer ćemo dugoročno imati problema.     

Početak škole je tu, učenika u osnovnim školama sve manje     

Nova školska godina počinje 4. rujna. Državni zavod za statistiku trenutačno raspolaže samo s brojevima od prošle jeseni, kad se, kažu, u osnovne škole upisalo 317.649 djece. U odnosu na školsku godinu 2006/2007., kad je Hrvatska imala 380.777 učenica i učenika, broj osnovaca pao je 17 posto. U deset godina broj učenika osnovnih škola smanjio se za čak 63.026, potvrdili su u zavodu.     

Vilim Ribić najavio vruću jesen: Ići ćemo u štrajk     

Nikad se osnovica za plaće zaposlenih u državnim službama nije prikazivala odvojeno od onih u javnim službama kao što će to biti u kolovozu, pa će sindikati zaposlenih u javnim službama iskoristiti svoja ustavna prava i na jesen krenuti u štrajk, najavio je sindikalist Vilim Ribić. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ne želi da dođe do štrajka jer smatra da novca ima za sve podjednako te da Vlada mora ispuniti obećanja o povratu duga.