News

Komentari 106

'Istaknuti građani uzurpirali su pomorsko dobro, ušli su u more sa svojim dnevnim boravcima'

'Istaknuti građani uzurpirali su pomorsko dobro, ušli su u more sa svojim dnevnim boravcima'

Stipe Petrina kaže da je devastacija obale počela prije 1990. godine, kada su krenule prve gradnje pored mora i svaki je vlasnik htio nezakonito imati 'svoj' komad mora

Nakon što je 24sata objavio priču o našem vaterpolistu Perici Bukiću koji je više puta devastirao obalu ispred svoje kuće u mjestu Bilo pored Šibenika, ekipa portala Morski.hr kontaktirala je i primoštenskog načelnika Stipu Petrinu, kojeg su upitali koliko je onih poput Bukića, koji samo žele "upristojiti obalu". 

Petrina je umjesto odgovora digao dron i sve snimio. Njegove snimke su poražavajuće za ovo društvo, a pogotovo inspekcije i pravosudni sustav. Prijave stižu svaki dan o raznim sličnim likovima poput Perice Bukića, koji tek tako samoinicijativno odluče izbetonirati more ispred svojih viletina s bazenima ili napraviti stepenice do mula i mora.

– Dok dođe policija i inspekcija, čovjek izgubi volju za kupanjem i sunčanjem, a to oni dobro znaju – priča Stipe Petrina za Morski, koji dodaje da su toj praksi odlučili stati na kraj, tako što grade najduži lungo mare, odnosno šetnicu na našoj obali.

– Probijena je šetnica u duljini obale čitave općine Primošten i to u duljini 17 km, a širine 2,40 m – stavljamo komunalnu infrastrukturu, popločat ćemo je benkovačkim kamenom i sve će to biti gotovo iduće godine – kaže Stipe Petrina.

Navodi kako su davno uočili devastaciju obale, koja je počela i prije 1990. godine. Počela je od prve gradnje kuća blizu mora i svaki vlasnik je htio nezakonito i bez plaćanja imati 'svoj' komad mora.

Odmah poslije lokalnih izbora 2005. Petrina je naručio geodetski projekt cijele obalne crte općine Primošten. Utvrđeno je gdje su granice privatnih parcela i krenulo se u gradnju šetnice. Namjera je bila odvojiti privatno od javnog, a "tampon zona" trebala je biti šetnica.

- Znali smo da tu ima previše onih koji su doslovno došli sa svojim dnevnim boravcima do samog mora. O nelegalnim septičkim jamama ne treba ni govoriti. Svaka kuća je imala za sebe tako "ugodan mirisni ispust" direktno u more.

Dokumentacija za izgradnju šetnice bila je čista, ali svejedno je nekih desetak puta dolazila građevinska inspekcija, ali nije mogla ništa.

Petrinin projekt gradnje šetnice praktički je pionirski projekt, jer zbog nemogućnosti borbe s uzurpatorima pomorskog dobra nije preostalo ništa nego fizički 'povući granicu' u obliku šetnice kako bi prolaz do mora svima bio moguć, a obala sačuvana.

Naravno, uzurpatorima se nije svidjelo što je Petrina krenuo u pohod na njihove ilegalne betonizacije mora, pa su mu primjerice u naselju Tepli bok slali inspekciju, a kada se raspitao o vlasnicima kuća, ispostavilo se da je nekih 4-5 vlanika kuća, koji su najviše zapasali pomorskog dobra 'istaknuti građani s vezama na visokim pozicijama'.

Za uzurpaciju je tako bila prijavljena i Nina Perko, visoko pozicionirana djelatnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, nastavlja Petrina i dodaje da je uvjeren da sve nevolje s inspekcijom koje su imali radi šetnice dolaze od nje. Osim nje, više puta su prijavili i Pericu Bukića.

- Perica je bio prvi kojem smo srušili davne 2005. mul s tušem. Mi bismo s radovima krenuli jedno 200 metara dalje i nakon par dana vidite ponovno mul i tuš i tako čak tri puta. Perica je gradio mi smo rušili. Tada smo napravili kaznenu prijavu s kojom je sigurno neki 'birokratski štakor obrisao guzicu'. Nije se desilo ništa, osim što je Perica kako i vidite zadržao svoj 'mul' kojeg brani svim svojim oratorskim snagama - navodi Petrina i dodaje:

- Osobno nemam ništa protiv da ljudi koji imaju kuće u blizini mora imaju svoj mul ili prostor za kupanje, ali imam jako protiv da to koriste besplatno i da druge tjeraju sa tog dijela obala kao da im je to'očeva prčija'.

Uzurpacija na dijelu od Biloga do Raduče je zastrašujuća i tu država apsolutno pada i vidi se da joj nije stalo da zaštiti imovinu svih nas, zaključuje Petrina.

Najčitaniji članci