Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
3 komentara

Istočni oslikani dio Berlinskog zida postaje spomen-mjesto

Gradska uprava u srijedu je dala zeleno svjetlo za to da se ostaci zida, koji su nekoć dijelili Istočnu Njemačku od Zapadne Njemačke, preda Zakladi Berlinskoga zida koja brine o očuvanju kulturne baštine

REUTERS
Foto: REUTERS
3 komentara

Najdulji preostali dio Berlinskoga zida, a riječ je o živopisno oslikanih 1,3 kilometra zida poznatog pod nazivom Galerija istočne strane, uskoro će i službeno postati spomen-mjesto, izvijestila je Zaklada Berlinskog zida. 

Gradska uprava u srijedu je dala zeleno svjetlo za to da se ostaci zida, koji su nekoć dijelili Istočnu Njemačku od Zapadne Njemačke, preda Zakladi Berlinskoga zida koja brine o očuvanju kulturne baštine. 

"Kao takva Galerija istočne strane konačno je dobila zaslužen status", kazao je političar Danile Wesener, član njemačkih Zelenih. Konačno odobrenje za premještaj najvrednijeg dijela zida očekuje se idući tjedan. 

Galerija istočne strane oslikana je čuvenim muralima, radovima umjetnika iz cijeloga svijeta. 

Murali na ostacima Berlinskog zida postali su jedno od najpoznatijih obilježja Berlina te se ispred njih fotografiraju brojne grupe turista. Mural koji prikazuje bivšega sovjetskog vođu Leonida Brežnjeva i istočnonjemačkog Erica Honeckera u strastvenom klinču jedna je od glavnih atrakcija Galerije, drugoga najposjećenijeg turističkog mjesta u Berlinu.

No jedinstvena ulična galerija koja je počela nastajati 1990., unatoč povijesnom značaju i dalje je ugrožena zbog gradskih potreba za renoviranjem i izgradnjom. Veoma bitni dijelovi zida trebali bi biti uklonjeni kako bi se stvorio prostor za luksuzni stambeni blok. 

Predsjednik Zaklade Berlinski zid Axel Klausmeier za dpa je rekao da će se mjesto redovito čistiti od grafita te da će i dalje biti sastavni dio turističkih obilazaka. 

Komunistička Istočna Njemačka izgradnju zida započela je 13. kolovoza 1961., a naredio ju je istočnonjemački vođa Walter Ulbricht, objasnivši to nužnim kako bi se zaustavio prodor fašističkog zapada. Zid je bio dugačak 155 kilometara, a njegovo rušenje započelo je 9. studenoga 1989., označivši početak oslobođenja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego i u većini dotadašnjih socijalističkih europskih država.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message