Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Mnogi psi su uzeti s istih adresa kao i prije. Problem je što stanovnici stalno dovode nove pse u dvorišta...
SITUACIJA IZVAN KONTROLE
Iz romskog naselja u Međimurju spasili 37 pasa: 'Bez nadzora tu lutaju, a mačke ni ne prežive...'
Čitanje članka:
5
min
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Čak 37 pasa smo spasili iz romskih naselja u Međimurju, kazala nam je Aleksandra Hampamer, voditeljica udruge i azila Prijatelji životinja i prirode Čakovec.
Dodala je da ovaj problem traje već dugo te da im ovo nije prva akcija spašavanja pasa na tom području.
- Već smo ih 900 zbrinuli, njih 3600 ukupno. Problem je što stalno dovode nove pse. Ne cijepe ih, ne čipiraju i ne brinu o njima. Od zadnjih 37, pola ih je bilo mužjaka te pola ženki. U dobrom stanju je većina. Jedan je baš loše. Bolestan i iscrpljen. Traže novi dom - dodala je Hampamer.
O svemu su se oglasili iz udruge Prijatelji životinja. Dodaju da je u romskim naseljima Međimurske županije (Kuršanec, Gornji Kuršanec, Hlapićina, Orehovica, Pribislavec, Parag, Piškorovec) situacija izvan kontrole jer psi žive na ulici i nekontrolirano se razmnožavaju.
Prije nekoliko dana, djelatnici skloništa za životinje Prijatelji u Čakovcu, uz komunalne redare i policijsku pratnju, bili su u kontroli u romskom naselju Kuršanec. Od 2018. godine, kada je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o obaveznoj kastraciji pasa, od tamo su izvukli više od 900 pasa, a samo taj dan u jednom naselju njih čak 37.
- Mnogi su uzeti s istih adresa kao i prije, ali stanovnici stalno dovlače nove pse. Tvrde da ih ‘imaju odmalena’, no nisu ih cijepili, očistili od parazita, mikročipirali niti kastrirali - navodi Hampamer iz čakovečkog skloništa.
Prijatelji životinja dodaju da je dodatni problem što mnoge lokalne zajednice u Županiji nisu provele kontrolu mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava.
Zato nečipirani psi iz drugih općina završavaju upravo u romskim naseljima s obzirom na to da se Romi javljaju na oglase gdje netko nudi štence. Bez koordinirane i redovite kontrole mikročipiranja, broj pasa u tim naseljima nastavlja rasti.
- Kada komunalni redari, veterinarska inspekcija i policija i naprave kontrole i izdaju prekršajne naloge i optužne prijedloge, zakoni se u romskim naseljima teško provode. Kazne se ne mogu naplatiti jer su prekršitelji najčešće korisnici socijalne pomoći, pa sudske odluke ostaju mrtvo slovo na papiru - pojašnjava Hampamer.
Gradovi i općine Međimurske županije te udruga koja vodi sklonište godinama ulažu velika sredstva u projekt kastracije i zbrinjavanja pasa, no njihovi su resursi ograničeni, dodaju Prijatelji životinja.
Samo za osnovne veterinarske zahvate dosad su potrošene stotine tisuća eura, dok liječenje bolesnih i teško zlostavljanih pasa s lomovima, uraslim lancima i zaraznim bolestima višestruko povećava troškove.
Procjenjuje se da iz međimurskih romskih naselja godišnje treba zbrinuti između 400 i 500 pasa, što ne bilježi nijedna druga hrvatska županija. Sklonište u Čakovcu, koje pokriva područje 25 gradova i općina, nosi glavni teret zbrinjavanja necijepljenih, nekastriranih, neoznačenih i zlostavljanih pasa iz romskih naselja, koji pune sklonište. Svaka takva nova akcija znači odgodu pomoći drugim psima koji čekaju zbrinjavanje.
'Ne može im se naplatiti kazna'
- Nažalost, sav trud čakovečkog skloništa da pomogne psima iz romskih naselja samo je gašenje požara žličicom vode. Dok drugdje u Hrvatskoj građani plaćaju 150 eura kazne ako psa ne drže na povodcu, u romskim naseljima psi lutaju bez nadzora, necijepljeni, nekastrirani i nemikročipirani. Mačaka gotovo da i nema jer ne prežive. Koji god propis mještani prekrše, za njih nema posljedica – nema ovrhe, zatvora, gubitka socijalnih prava ni promjene ponašanja. Normalizirali smo da komunalni redari i ostale službene osobe, zbog straha od nasilja, ne mogu ući u romska naselja bez policijske pratnje, što je sramotno i nedopustivo. Sustav time šalje poruku da se zakon primjenjuje selektivno, a to razara povjerenje u institucije - upozorava Snježana Klopotan Kačavenda iz udruge Prijatelji životinja.
Ukazuje da lokalne zajednice trebaju pomoć i da bez podrške države nema trajnog rješenja.
- Država ne smije tolerirati da postoje područja u kojima se zakoni ne provode kao drugdje u Hrvatskoj. Problem zbrinjavanja i kontrole pasa u romskim naseljima ne može se prebacivati na općine, udruge i sklonište, koji već rade iznad svojih kapaciteta. Potrebna je koordinirana akcija svih resora, od ministarstava poljoprivrede i socijalne politike do unutarnjih poslova, kako bi se uspostavili red, odgovornost i jednaki uvjeti za sve građane - kazala je.
Prijatelji životinja stoga pozivaju nadležne institucije da bez odgode osmisle i provedu učinkovite mehanizme kontrole, nadzora i sankcioniranja.
- Ovaj problem mora se riješiti na državnoj razini, sustavno i trajno. Samo zakoni koji vrijede jednako za sve mogu jamčiti pravnu sigurnost i povjerenje u institucije - naglašava Klopotan Kačavenda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
