Obavijesti

News

Komentari 1

Izazovi čovječanstva: 'Covid poništio četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva'

Izazovi čovječanstva: 'Covid poništio četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva'

Premijer Andrej Plenković predsjedao je drugom sjednicom Nacionalnog vijeća za održivi razvoj osnovanog 2018. Naveo je kako je Hrvatska po postizanju UN-ovih ciljeva na 12. mjestu od 163 zemlje

VIDEO

Osim sve bržih klimatskih promjena, svjedoci smo gubitaka biološke raznolikosti, ekstremnim sušama, poplavama, pandemiji, ali i geopolitičkim poremećajima, oružanim sukobima i migracijama. U svijetu, koji s osam milijardi ljudi danas broji pet puta više stanovnika nego 1900. godine, a istodobno raspolaže sa sve manje prirodnih resursa, održiv razvoj preduvjet je očuvanja društvene stabilnosti i ravnomjernog ekonomskog napretka, istaknuo je premijer Andrej Plenković predsjedajući drugom sjednicom Nacionalnog vijeća za održivi razvoj. 

Naime, UN je još 2015. usvojio program o održivom razvoju do 2030., tzv. ambicioznu agendu 2030., a EU se obvezala da će raditi na njegovoj provedbi. Stoga je i naša Vlada 2018. osnovala Vijeće za održivi razvoj, a godinu kasnije usvojila i prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi 17 ciljeva održivog razvoja. 

- Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice, a cilj je kroz postizanje 17 ciljeva održivog razvoja poboljšati životne uvjete ljudi, povećati blagostanje, zaštititi okoliš, očuvati mir, promicati partnerstva i suradnju - kazao je. 

A to je osobito važno, naglasio je, u globaliziranom svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojem se čovječanstvo suočava s nikad većim ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima.

- Primjera radi, u kontekstu proizvodnje električnih automobila, u posljednjih 12 godina globalna proizvodnja litija, koji je ključni sastojak suvremenih baterija, s prosječnim godišnjim rastom od 13,6 posto dosegla je gotovo 130.000 tona. Kad bi se takav rast mogao nastaviti do kraja stoljeća, svjetska proizvodnja litija dosegla bi 2,7 milijarde tona. Ili primjer fosfata, čiji je vrhunac globalne proizvodnje predviđen za manje od 20 godina s potencijalno zabrinjavajućim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost prehrane. Samo ova dva primjera ukazuju na sve veći broj izazova s kojima ćemo se u narednim godinama suočavati i na koje se već danas moramo pripremati. Stoga je nužno da u našim strategijama mnogo više uzimamo u obzir fizička ograničenja naših prirodnih resursa jer ona nisu beskonačna - istaknuo je.

'Pandemija Covida-19 poništila je više od četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva'

A upravo je to zadaća, dodao je, ovog Vijeća. Prva dva cilja UN-ova programa su svijet bez siromaštva i gladi. No, pandemija Covida-19 to je uvelike otežala.

Čelnik UN-a: 'Države zaostaju za svojim klimatskim ciljevima'
Čelnik UN-a: 'Države zaostaju za svojim klimatskim ciljevima'

- Prema posljednjem izvješću UN-a za prošlu godinu, pandemija Covida-19 poništila je više od četiri godine napretka u iskorjenjivanju siromaštva i gurnula je još 93 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo - naveo je premijer.

Zagreb: Sjednica Nacionalnnog vijeća za održivi razvoj

Ostali ciljevi se odnose na zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, ravnopravnost spolova, čistu vodu i sanitarne uvjete, pristupačnu i čistu energiju, dostojanstven rad i gospodarski rast, industriju, inovacije, infrastrukturu, smanjenje nejednakosti, održive gradove, odgovornu potrošnju i proizvodnju, odgovor na klimatske promjene, očuvanje vodenog svijeta, života na kopnu, mir, pravdu, snažnije institucije, partnerstvo...

- Jedna četvrtina svjetske populacije sada živi u zemljama pogođenima sukobima, rekordnih 100 milijuna ljudi prisilno je raseljeno diljem svijeta, dok je ruska agresija na Ukrajinu izazvala jednu od najvećih izbjegličkih kriza modernog doba. Kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena, globalne emisije stakleničkih plinova trebale bi se početi smanjivati najkasnije do 2025., praktički već sutra, a da bismo poštovali ciljeve pariškog ugovora, emisije bi potom trebale drastično pasti za čak 43 posto do 2030. No, obzirom na sve okolnosti, jasno je da svijet za sada ne ide tim smjerom, nažalost - naveo je još Plenković.

'Hrvatska 12. u provedbi ciljeva'

Pa je istaknuo kako u provedbi ciljeva stojimo mi.

- U ocjeni napretka Hrvatske, Europska komisija je zaključila da pravovremeno napredujemo u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja. U čak osam ciljeva je Hrvatska iznad prosjeka EU, a u devet je ispod, ali u njima bilježi pozitivan napredak. Prema izvješću UN-a za prošlu godinu, Hrvatska je bila zauzela 23. mjesto od 163 zemlje. Jutros je to ažurirano i Hrvatska je danas 12. Ostvarili smo to unatoč činjenici da smo se suočili s brojnim izazovima. Prošle godine naše je gospodarstvo ponovno teško pogođeno posljedicama ruske invazije, no našom aktivnošću smo sačuvali socijalnu koheziju, spriječili socijalnu frakturu. Ova naša politika održivog rasta se očituje i kroz gospodarski rast, a nastavljamo i sa smanjivanjem emisija CO2, koje su od 2007. smanjene za 29 posto, dok je ukupna potrošnja energije smanjena za osam posto. To znači da s manje energije i emisije CO2 uspijevamo imati rekordni rast BDP-a, plaća i zaposlenosti - istaknuo je.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić naveo je kako su prema jutrošnjem ažuriranju, a prema kojem smo na 12. mjestu od 166 zemalja, ispred nas Finska, Švedska, Danska, Njemačka, Austrija, Francuska, Norveška, Češka, Poljska, Estonija i UK.

'Kad bi netko 365 dana 24 sata stajao ispred zida odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje'
'Kad bi netko 365 dana 24 sata stajao ispred zida odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje'

U posljednjih sedam godina, nastavio je Plenković, u Hrvatskoj je smanjeno za 35 posto osoba u riziku od siromaštva. 

- Podigli smo životni standard građana, vrijednost BDP-a porastao je po stanovniku s 11.300 na preko 17.500 eura i dosegao 73 posto prosjeka EU. Ove godine nas je Međunarodni monetarni fond uvrstio u skupinu naprednih gospodarstava. Drugim dobrovoljnim nacionalnim pregledom potvrđujemo našu predanost u provedbi ovih ciljeva - rekao je. 

Tri su glavna prioriteta u godinama pred nama, poručio je premijer. 

- Prvi je digitalna transformacija države, drugi je demografska revitalizacija i treći je dekarbonizacija - naveo je.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'
FELJTON: ČERNOBIL, 6. DIO

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'

Kada se vijest o černobilskoj katastrofi pojavila na našim prostorima svi su se pitali koliko je zračenje i nikome nije bilo svejedno. Krak radioaktivnog oblaka išao je prema Hrvatskoj...
Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'
SPAS ZA STOTINE MALIŠANA

Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'

U Hrvatskoj se na 1000 novorođene djece rodi jedno dijete s nekim od oblika rascjepa usne i nepca. Svi se liječe u KB Dubrava koja je referentni centar za liječenje ove bolesti. Osim djece iz Hrvatske, dolaze i iz regije