Izglasali Zakon o fiskalizaciji: Donosi rasterećenje i više od 120 mil. eura uštede na godinu

Hrvatski sabor u petak je donio Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao donijeti znatno administrativno rasterećenje za poduzetnike putem ukidanja niza obrazaca te uvođenje novog modela fiskalizacije tzv. fiskalizacije 2.0.

Među obrascima koji se ukidaju nalaze se DON-H (izvješće o donacijama hrane), Knjiga izlaznih računa (I-RA), Posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G za male i srednje poduzetnike, a prema procjenama Ministarstva financija, administrativno rasterećenje bi moglo donijeti više od 120 milijuna eura godišnjih ušteda.

Zakonom je također predviđeno proširenje fiskalizacije na transakcije između poduzetnika (B2B), kao i na transakcije između poduzetnika i države. Također se predviđa širenje fiskalizacije računa u prometu gotovinom na sve oblike plaćanja, uključujući one koji se izvršavaju putem transakcijskih računa.

Postupna primjena novog sustava ići će u tri faze, 1. rujna 2025. na snagu stupaju odredbe koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. slijedi fiskalizacija e-računa, dok bi od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja e-računa bila proširena na obveznike poreza na dohodak i dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i na proračunske i izvanproračunske korisnike.

Sabor je izglasao i Zakona o kritičnoj infrastrukturi kojim se Ministarstvo unutarnjih poslova određuje kao koordinativno tijelo za njezinu zaštitu. Hrvatsko zakonodavstvo na taj se način usklađuje s regulativama EU-a kojima se jača otpornost ključnih sektora poput energetike, prometa i zdravstva te regulira zaštita kritične infrastrukture od prijetnji.

Kritičnu infrastrukturu predstavljaju objekti, mreže, sustavi i njihovi dijelovi čiji bi prekid djelovanja ili prekid isporuke robe i usluga mogao imati ozbiljnije posljedice po društvo, gospodarstvo te nacionalnu sigurnost.

Donesen je i Zakon o pristupačnosti proizvoda i usluga kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi EU direktiva, ključni dokument koji slijedi obvezu osiguravanja pristupačnosti koju su Europska unija i sve države članice, pa tako i Hrvatska, preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

Osobama s invaliditetom osigurati život neovisan o tuđoj pomoći

Hrvatska se obvezala poduzimati odgovarajuće mjere (u prijevozu, izgrađenom okruženju, informacijama i komunikacijama) kako bi se osobama s invaliditetom osigurao život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Donošenjem tog zakona propisuje se obvezno osiguravanje pristupačnosti primjerice terminala za plaćanje, bankomata, uređaja za izdavanje karata, uređaja za prijavu interaktivnih i samoposlužnih terminala, internetskih usluga itd.

Zakon je donesen po hitnom postupku kako bi se počeo primjenjivati od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena tog propisa u svim državama članicama EU.

Hrvatski sabor potvrdio je i tri međunarodna ugovora, o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sprečavanja porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza između Hrvatske i Saudijske Arabije, te Hrvatske i Lihtenštajna, kao i Sporazum na temelju Konvencije UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.

Sporazum za zaštitu oceana formalno je usvojen u New Yorku u lipnju 2023., a u ime Hrvatske potpisao ga je ministar vanjskih i europskih poslova. Sporazum je otvoren za potpisivanje do 20. rujna 2025., a do sada ga je potpisalo 106 država. Na snagu stupa 120 dana nakon datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji, prihvatu ili pristupu.

U drugo saborsko čitanje poslano je nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima je i zakon o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora.