Izložba o Avarima i Slavenima iz malo drugačije perspektive...

Arheološki muzej u Zagrebu otvara u utorak veliku međunarodnu izložbu "Avari i Slaveni", koja je konceptualno podijeljena na dvije izložbe - hrvatsku "Avari i Slaveni južno od Drave" te slovačku "Avari i Slaveni sjeverno od Dunava".

Dvije populacije iz razdoblja koje se proteže od sredine 6. do sredine 9. stoljeća predstavljene su arheološkom građom iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete pronađene prilikom nedavnih arheoloških istraživanja te onom iz fundusa slovačkih muzeja i institucija.

Za ove prostore značajno povijesno razdoblje predstavljeno je kroz posebno odabrane primjerke nakita, ratničke opreme, poljoprivrednog alata, keramičkih posuda, koštanih predmeta, više od 500 arheoloških predmeta, najavljeno je iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Za vrijeme tzv. Avarskog kaganata, vojno-političke organizacije na čelu s kaganom, prostori današnje Hrvatske i Slovačke čine granična područja čija materijalna ostavština pokazuje nevjerojatne sličnosti. Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe.

Kako se napominje u najavi izložbe, iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.

Ratnici su u tom društvu  najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita, među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status.

Sa Slavenima su vodili mnoge pljačkaške pohode protiv Bizantskog Carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta, podsjeća se.

Avarsko i slavensko društvo  pokušalo se na izložbi rekonstruirati s pomoću povijesnih izvora i arheološke građe koja potječe iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete koji su pronađeni prilikom nedavnih arheoloških istraživanja, ali i predmeta iz fundusa pojedinih slovačkih muzeja i institucija.

Uz predmete su izložene ilustracije pripadnika avarskog i slavenskog društva koje, uz prikazanu materijalnu ostavštinu, pokazuju značaj hrvatske i slovačke arheološke baštine unutar europskog kulturnog kruga.

"Izložbe koje predstavljaju središte komunikacije i interakcije dviju udaljenih, a opet bliskih slavenskih država, pokazuju nevjerojatne sličnosti materijala s područja Slovačke i Hrvatske", ističe se u najavi.

Izložbu prati deplijan i katalog izložbe Avari i Slaveni (na hrvatskom i engleskom jeziku), koji daje detaljan povijesni pregled i prati izložbenu koncepciju odnosno podjelu po cjelinama koje predstavljaju zanimljivosti ovog povijesnog razdoblja.

Priređen je i bogati popratni program - znanstveno-popularna predavanja eminentnih stručnjaka iz područja arheologije, povijesti i antropologije iz Hrvatske i Slovačke, edukativne radionice za djecu i mlade na teme avarodobne metalurške djelatnosti, nakita, kožarstva i obrade tekstila, ciklus edukativnih radionica za djecu, kao i za odrasle.

Glavni organizatori izložbe su Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci,  a autori izložbe su Anita Dugonjić, Anita Rapan Papeša, András Csuthy, Marek Both, Mário Žáčik.

Izložba ostaje otvorena do 9. veljače iduće godine.