Je li zlato sigurna luka u nesigurnim vremenima? Evo što su rekli stručnjaci na panelu

Prije više od stoljeća, odnosno 1916. godine, Riječanin Renato Dessardo započeo je svoju izobrazbu za majstora zlatara, a svoju prvu zlatarnicu kao samostalni majstor otvorio je u Opatiji 1929. godine. Loris Dessardo, kao četvrta generacija u obitelji zlatara, 2010. godine osnovao je Auro Domus, tvrtku koja je izrasla u najveću kompaniju za trgovinu zlatom u Hrvatskoj. Ta je tvrtka u 15 godina poslovanja građanima za otkup zlata isplatila oko pola milijarde eura, što je svrstava u vodeću hrvatsku tvrtku za kupnju, prodaju i otkup investicijskog zlata, priopćili su.

Auro Domus je sinoć u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn proslavio 15. obljetnicu postojanja. Na proslavi su se okupili brojni partneri, klijenti i predstavnici medija, a na panelu „Zlato kao sigurna luka u nesigurnim vremenima“ o budućnosti investiranja u različite klase imovine raspravljali su ekonomski analitičari Damir Novotny i Vedrana Pribičević, glavni urednik Forbesa u Hrvatskoj, Vladimir Nišević te Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe. Panel je moderirao Saša Ćeramilac.

Vlasnik i predsjednik Uprave Auro Domusa, Loris Dessardo u razgovoru sa Ćeramilcem prisjetio se početaka poslovanja, kao i prijelomnih trenutaka za kompaniju, koja je trenutačno u fazi širenja na nekoliko tržišta EU-a.

"Kad sam prije 15 godina osnovao Auro Domus odnosno kuću za zlato, moja se obitelj kao privatni poduzetnici tada već 81 godinu bavila zlatom. Tada nisam mogao ni zamisliti kako će tvrtka izgledati danas. Iz današnje perspektive mogu reći da ne treba previše određivati budućnost, treba se prepustiti i osluškivati tržište te prema tome donositi strateške odluke", istaknuo je Dessardo.

Osvrnuo se i na prekretnice u poslovanju, koje su oblikovale tvrtku kakva je danas. Krize su bile te koje su ih oblikovale, a tome zlato i služi jer "nas u vremenima krize drži stabilnima."

"Kad smo krenuli s otkupom zlata, to je bila posljedica krize koja je krenula 2008. godine i nakit se tada slabo prodavao. Ljudima je trebala usluga otkupa zlata kako bi prevladali krizu, a u to vrijeme nitko nije imao poluge zlata. Nekad smo građanima bili akutno rješenja problema odnosno djelovali smo kao penicilin, a danas smo kao cjepivo odnosno prevencija za budućnost. Zlato je u krizama stabilan oslonac, no to ne znači da ne treba ulagati u druge klase imovine. Nakon ulaska Hrvatske u EU, mi smo bili prvi koji su počeli uvoziti zlato u Hrvatsku", rekao je predsjednik Uprave Auro Domusa.

Njihov posao trenutačno čini deset posto otkupa zlata, a devedeset posto odnosi se na prodaju investicijskog zlata. No tko su trenutačno najveći ulagači u zlato u Hrvatskoj?

"Najveće iznose u zlato u Hrvatskoj ulažu poduzetnici, koji su prodali svoje biznise. Oni su bogatstvo stvorili na rizicima i zbog toga ulažu u zlato jer žele sigurnost ulaganja", istaknuo je Dessardo.

Kompanije svoju uspješnost prilagodbe najbolje pokazuju u vrijeme kriza, a vodstvo tvrtke tada mora dokazati otpornost kako bi se smanjio utjecaj na poslovanje. Prva kriza za Auro Domus bila je 2013. godine kada je Grčka narodna banka prodala velike količine zlata kako bi vratila dug i tada je cijena zlata u jednom danu pala trideset posto.

"Sjećam se tog dana jer je bio rođendan mog oca. U tom smo trenutku znali da moramo napraviti zaokret i potražiti druge izvore prihoda i krenuli smo u posao s mjenjačnicama. Nakon toga smo ušli u posao s bankomatima i taj je biznis odlično funkcionirao do ulaska u eurozonu. To su bili trenuci strateških odluka, koji su definirali Auro Domus. Trenutačno smo ponovno u toj fazi jer planiramo širenje na inozemna tržišta kao što su Bugarska, Slovenija, Poljska, Rumunjska", najavio je Dessardo.

Na panelu se raspravljalo o tome zašto je u kriznim vremenima isplativo ulagati u zlato i zašto je Hrvatima i dalje najdraža investicija ona u nekretnine. Ekonomska analitičarka i profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i Managementa, Vedrana Pribičević istaknula je da su hrvatski građani reinvestirani u nekretnine s obzirom na to da se često vode ratovi, pa to nije najsigurnija investicija.

"Često me ljudi zaustavljaju i pitaju u što da investiraju, a ja im savjetujem da ne zidaju jer statistički gledano će oni ili njihova djeca preživjeti nekakav rat, pa neće moći unovčiti tu imovinu. Zato im savjetujem da investiraju u financijske instrumente i zlato. Naši bake i djedovi nekad su zbog visoke stope inflacije djetetu koje se rodilo kupovali zlatnike, koje su, ako je bilo potrebno, mogli brzo unovčiti", rekla je analitičarka Pribičević.

Dodala je da zlato treba približiti mladima koji vole ulagati u kriptovalute jer na društvenim mrežama vide da je to odličan način brze zarade, no to nije istina. Treba ih osvijestiti da su njihove bake i prabake kupovale zlato jer su znale da tako mogu sačuvati vrijednost, a i taj se običaj ne bi održao tako dugo da se nije pokazao uspješnim.

"Financijska edukacija izuzetno je bitna, a važnu ulogu u tom području trebaju imati i mediji, no ne tako da objašnjavaju u što treba uložiti, nego da ljudima daju relevantne informacije iz područja financija, no financijska pismenost kreće još od vrtića i osnovne škole", naglasio je Vladimir Nišević, glavni urednik Forbes Hrvatska.

Na pitanje kako danas izgleda profil investitora i što se promijenilo u posljednjih 15 godina, govorio je Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.

"U posljednjih 15 godina tržište zlata, barem što se tiče Hrvatske, imalo je korjenitu promjenu. Danas klasičnog investitora u zlato ne možemo predvidjeti. Naše bake i djedovi, kad su htjeli nešto pokloniti kupovali su zlato, kako bi obilježili neki poseban trenutak. Zlato je uvijek bilo percipirano kao predmet koji ima četiri osnovne komponente, a to su sigurnost, stabilnost, vječnost i univerzalnost. Danas ulaganje u zlato, osim što je postalo mainstream, dio je strategije i kontinuiteta te financijskog sustava pojedinca", istaknuo je Potočki. Dodao je da se danas zlato više ne percipira kao simbol straha već kao ulaganje u dugoročnu i efikasnu imovinu.

Ekonomski analitičar Novotny istaknuo je da se sada svi čude nesigurnim vremenima, a povijesno gledajući nikad nije bilo dugog perioda mira. Dodao je da je zlato prisutno kao predmet ulaganja već 5000 godina i tako će zasigurno ostati još nekoliko tisuća godina.

"Ono što trenutačno podiže cijenu zlata nisu nesigurna vremena. Prije svega, velika potražnja za zlatom dolazi iz središnjih banaka onih zemalja koje se žele osloboditi dominacije dolara i eura kao rezervnih valuta, a to su Kina i poljska središnja banka koja je trenutačno najveći kupac zlata na svijetu jer ne žele ući u eurozonu. Tu su još Turska i Indija", rekao je Novotny.

Koliko su predviđanja stručnjaka o kretanju cijena zlata točna, znat ćemo 2040. godine kada će se na 30. obljetnicu Auro Domusa otvoriti kutija u kojoj se nalaze poruke i projekcije panelista o budućnosti tržišta zlatom. Nakon panela, oni su zapisali svoja predviđanja, a tko je bio najbliže stvarnom stanju, moći ćemo doznati za 15 godina.