Optužili šestero: Još nije počelo suđenje bivšim oficirima JNA za raketiranje Banskih dvora

Prošlo je 34 godine od raketiranja Banskih dvora, a optuženi još uvijek nisu izvedeni pred sud.

DORH je podignuo optužnicu protiv šestorice pripadnika JNA koje je vodio Ljubomir Bajić, zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa, ali ni u utorak se nisu pojavili na Županijskom sudu u Zagrebu.  Dio ih nije ni preuzeo sudske pozive, a dio nije dostupan da im se uruče. Sad se razmatra suđen je u odsutnosti pa je početak suđenja odgođen. 

Podsjetimo, riječ je o napadu na Banske dvore 7. listopada 1991. oko 15 sati, kad su iz aviona JNA pokušali ubiti prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, te ondašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i predsjednika Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antu Markovića. To je bilo dan prije nego što su deklaracije o neovisnosti Hrvatske i Slovenije od Jugoslavije stupile na snagu. Nitko od meta nije ozlijeđen, ali je jedna osoba poginula, dok je nekoliko građana ranjeno. 

Prema optužnici, Bajić je izdao naredbu za raketiranje nakon što je od kapetana Čedomira Kneževića dobio dojavu da se Tuđman, Mesić i Marković sastaju. 

Proslijedio ju je pukovniku Slobodanu Jeremiću i Đuri Miličeviću, načelniku štaba 105. lovačkog bombarderskog avijacijskog puka iz Zemunika koji je bio izmješten u Udbini. Tad su iz baze u Udbini prema Zagrebu poletjeli Ratko Dopuđa, kapetan prve klase zapovjednik eskadrile u 105. puku, te Davor Lukić, pilot u 105. puku. Istraga je otvorena 26 godina nakon napada, 2017. godine, a optužnica je podignuta u prosincu 2020. godine. Potvrđena je dvije godine kasnije i od tad se početak suđenja odgađa. Bajić se očitovao na optužnicu i napisao da Hrvatska 7. listopada 1991. još nije bila međunarodno priznata država, već federalna jedinica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

- U prvoj polovini 1991. pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske u 268 slučajeva grubo su nasrnuli na integritet pripadnika JNA i članova njihovih obitelji - piše Bajić.

Tvrdi i da je u siječnju 1991. Uprava za sigurnost JNA dokumentirala ilegalno naoružavanje Hrvatske preko Mađarske i Kopra. Na to je, prisjetio se Bajić, Stjepan Mesić izjavio: "Šta ste mislili, da ćemo uvoziti nalivpera?". Opisao je i kako je stvarana Hrvatska narodna garda kojoj su se dragovoljci priključivali na poziv Franje Tuđmana. Napisao je i da je MUP Hrvatske 27. lipnja 1991. minirao prilazne puteve zračnoj luci Pleso, kao i da je 2. srpnja otvorena vatra na Mostu mladosti na tri vozila JNA. 15. srpnja identificirano je 30 snajperista koji su, prema Bajićevim riječima, kontrolirali kretanja unutar ondašnje vojarne Maršal Tito u Zagrebu. U ranim jutarnjim satima 17. srpnja u zrak je na nekoliko mjesta dignuta pruga Vrhovine-Ličko Lešće.

- Franjo Tuđman je 12. rujna 1991. donio naredbu o blokadi vojarni JNA što je podrazumijevalo isključivanje struje, vode i plina, te inzistiranje na predaji i napade na sve objekte JNA - tvrdio je umirovljeni general Bajić i zaključio kako je u tom trenutku započeo 'građanski rat za istrebljenje i stvaranje nove države'.

Bajić u očitovanju naglašava i da je JNA preko generala Veljka Kadijevića tražila prekid vatre no Tuđman je samo pismeno pristajao na to dok u stvarnosti ništa nije poštivao.

- Slijedom svega toga, Franjo Tuđman i objekti koje je on koristio za rukovođenje predstavljali su u smislu Ženevskih konvencija i Dopunskih sporazuma legitiman vojni cilj, odnosno isključena je protupravnost njegovog ubojstva. Zato ono što je navedeno u optužnici nije kazneno djelo. Banski dvori su bili legitimni vojni objekt jer neutralizacija osobe koja zapovijeda oružanim formacijama druge strane u oružanom sukobu predstavlja opravdanu vojnu potrebu, a ubojstva u oružanoj borbi ne smatraju se zločinom. Riječ je o doktrini ‘obezglavljivanja neprijatelja’ koja je vladajuća doktrina u ratnim operacijama NATO saveza čiji je Republika Hrvatska sada član - zaključio je. 

Napad nije promijenio tijek povijesti i Hrvatski sabor je tu noć donio konačnu odluke o neovisnosti Republike Hrvatske koja je dan nakon i proglašena.