U Saboru će se raspravljati o Prijedlogu nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. u svrhu poboljšanja zdravlja građana i smanjenja smrtnosti od raka te produljenja i povećanja kvalitete života oboljelih
PRATITE UŽIVO:
Vili Beroš u Saboru: 'Osjećam enormnu odgovornost za hrvatski zdravstveni sustav'
Nažalost, rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. U posljednjih 15 godina godišnje se u prosjeku dijagnosticira 12.000 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.350 kod žena, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući u Saboru Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030.
Tijekom zadnjih 20 godina, usprkos očitom povećanju tereta raka, udio izdataka namijenjenih liječenju raka u ukupnim zdravstvenim izdacima ostao je konstantan, kako u Europi, tako i u Republici Hrvatskoj (6,9 posto).
Iako su apsolutni i relativni izdaci za onkološke lijekove tijekom tog razdoblja porasli, smanjeni su ostali troškovi, što je dovelo do ujednačenosti ulaganja bez obzira na povećanu incidenciju raka uzrokovanu starenjem stanovništva. Uzimajući to u obzir, donesena je odluka o izradi sveobuhvatnog i multifunkcionalnog Nacionalnog strateškog okvira, navodi se u obrazloženju.
U tu je svrhu okupljeno 135 dionika organiziranih u 21 radnu skupinu. Nakon tri godine konzultacija, istraživanja i rasprava, izrađen je Nacionalni strateški okvir koji sadrži 12 poglavlja, 143 cilja i podcilja i, što je najvažnije, 302 mjere/aktivnosti koje će omogućiti onkološkoj zajednici protiv raka u Republici Hrvatskoj da ishod liječenja oboljelih od raka dovede na razinu iznad europskog prosjeka.
Nacionalni strateški okvir razvijen je u skladu s važećim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije te je provedena stručna i javna rasprava u zemlji kao i konzultacije s inozemnim konzultantima. Ekonomska analiza napravljena je u suradnji s inozemnim stručnjacima radi osiguravanja kritičke ocjene i određivanja prioritetnih aktivnosti na temelju njihovih financijskih učinaka. Nacionalni strateški okvir temelji se i na Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. do 2024.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrtnosti
Očekuje se da će broj slučajeva raka u Hrvatskoj rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U razdoblju od 2001. do 2017. godine prosječan broj oboljelih rastao je za jedan posto u usporedbi s prethodnom godinom. Najčešći oblik raka kod muškaraca je od 2016. godine rak prostate, do tada je to bio rak pluća, dok je kod žena najčešći rak dojke.
Nakon kardiovaskularnih bolesti, maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrtnosti i odgovorne su za 27 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018. godini. Vodeći su uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca.
Prema zadnjim službenim podacima, u 2018. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka iznosio je 13.809. Od toga je umrlo 8049 muškaraca i 5760 žena.
Kod muškaraca su najčešći uzrok smrtnosti bili rak pluća, potom debelog crijeva te prostate, a kod žena rak debelog crijeva, pluća i dojke. Udio stanovništva koji umire od raka, uz sve uzroke smrtnosti, u stalnom je porastu. Sredinom '90-ih, rak je bio uzrok oko 20 posto svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na preko 25 posto u posljednjih 10 godina. Iako je udio malignih bolesti u ukupnoj stopi smrtnosti u porastu, standardizirana stopa smrtnosti od raka je u padu.
'Osjećam enormnu odgovornost za hrvatski zdravstveni sustav'
- Na ovom području želimo poboljšati omjer između dijagnosticiranih karcinoma u početnom i karcinoma u kasnom stadiju za 20 posto. Ujedno planiramo razmotriti moguću provedbu novih programa probira na temelju znanstveno utemeljenih procjena njihove učinkovitosti - rekao je ministar Beroš dodavši kako je jedan od važnih problema sustava onkološke skrbi spor i fragmentiran dijagnostički proces.
Oko 30 do 50 posto malignih tumora moguće je spriječiti, naglasio je Beroš te naveo kako strateški okvir protiv raka sadrži niz mjera i aktivnosti u tom smjeru. Dodao je kako tu nije riječ samo o listi dobrih želja nego strukturiranom dokumentu koji će biti temelj za mijenjanje stava o onkološkim bolesnicima.
- Kako bi se uz postojeće resurse optimizirala dijagnostika i onkološko liječenje, potrebno je značajno unaprijediti organizaciju onkološke skrbi. Multidisciplinarni pristup i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova su najučinkovitiji način brzog unapređenja uspješnosti liječenja raka, stoga oni trebaju postati obavezni - poručio je.
Vizije i ciljevi u ovom dokumentu, dodao je, usmjereni su na sveobuhvatno praćenje, prevenciju i liječenje malignih bolesti uz uključenje i objedinjenje mjere tercijarne prevencije i optimalizaciju zdravstvene skrbi za onkološke pacijente.
- Strateški cilj Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030.g. je usmjeren na poboljšanje zdravlja građana tijekom cijelog života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka, te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka na razinu zapadnoeuropskih zemalja. Očuvanje zdravlja naših građana naše je najveće bogatstvo i zalog za budućnost - istaknuo je.
Naglasio je kako osjeća enormnu odgovornost za hrvatski zdravstveni sustav.
Priznao je da u sustavu ima niz problema, ali i dodao kako organizacija rada u pojedinim ustanovama nije u njegovoj ingerenciji, no, da nastoji utjecati na poboljšanja.
- Kao čovjek, liječnik i kao ministar osjećam svoju enormnu odgovornost za zdravstveni sustav, no kada govorimo o organizaciji rada u pojedinim zdravstvenim jedinicama - to nije u mojoj ingerenciji, iako iz dana u dana nastojim utjecati na poboljšanja - kazao je Beroš odgovarajući na kritike zastupnika SDP-a Zvane Brumnića da zdravstveni sustav ne funkcionira.
Beroš je istaknuo kako je u danim okolnostima napravio sve da sustav funkcionira čim je bolje moguće dodavši da je u vrijeme epidemije politika ministarstva omogućiti svim bolesnicima zdravstvenu skrb a ne samo Covid-19 pozitivnim.
Na zabrinutost Stephena Nikole Bartulice (DP) zbog troškova epidemije korona virusa, Beroš je poručio da će Vlada napraviti sve kako bi osigurala dostatna sredstva za rješavanje koronakrize.
- Naša je obveza učiniti sustav financijski održivim - rekao je i najavio da će u tom smjeru ići i reforma zdravstvenog sustava.
Na pitanje o listama čekanja, ministar je istaknuo kako su one dugo problem.
- One se sad rješavaju na način uvođenja prioritetnih listi čekanja, tako da svi oni pacijenti koji zahtijevaju brzu obradu mogu je i dobiti u primjerenom roku. Osim toga, HZZO je uveo prije oko mjesec i pol dana sistem e-naručivanja, dakle jedan vrlo transparentni i jednostavan informatički sustav naručivanja na pretrage, koji onemogućava dupla naručivanja i niz onih elemenata koji su bili ranije prisutni - rekao je Beroš.
'Godišnje izgubimo grad veličine Metkovića, Virovitice ili Samobora'
Zbog malignih bolesti, upozorila je SDSS-ova Dragana Jeckov, godišnje izgubimo grad veličine Metkovića, Virovitice ili Samobora.
Mostov Božo Petrov istaknuo je kako prema sadašnjem planu Ministarstva zdravstva Hrvatska neće doseći prosjek EU idućih 50 godina po izdvajanju za kronične bolesti.
- Ono što mene kao liječnika boli, boli me da je tri godine ovaj plan bio u ladicama ministarstva pod različitim nazivima, a nije se donosio. On je opsežno napisan uz definiranje dugoročnih ciljeva za smanjenje malignih bolesti, no nedostatna je vizija provedivosti pojedinih mjera. Najveći problem u ovom planu je izostanak liječnika, odnosno njihove uloge, primarne zdravstvene zaštite, liječnika obiteljske medicine - istaknuo je.
'Podržite akciju besplatnog prijevoza oboljelih od raka udruge Nismo same'
HDZ-ov Ivan Ćelić poručuje kako se ovime oboljelima i njihovim obiteljima daje glas nade.
- Vjerujemo da će se na temelju ovog dokumenta omogućiti da se bolest što ranije otkrije i što uspješnije liječi - rekao je i pozvao sve da podupru akciju besplatnog prijevoza oboljelih od raka koju provodi udruga Nismo same.
- Ako je zajedno podržimo, HZZO će uslugu besplatnog prijevoza za oboljele brzo financirati - poručio je.
SDP-ova Renata Sabljar Dračevac naglasak je stavila na razvoj onkološke mreže, omogućavanje oboljelima da se liječe najbliže domu i na nacionalne programa ranog otkrivanja raka.
Dalija Orešković (Centar) izrazila je žaljenje što nije više prijedloga uvaženo tijekom javnog savjetovanja, posebno od Hrvatske liječničke komore. Zastupnici su redom upozorili kako se u vrijeme epidemije ne smije zanemariti ostale bolesti, posebno maligne.
- Sve upućuje na to da će brojke oboljelih od malignih bolesti iduće godine biti i veće zbog pandemije, pojavit će će novootkriveni slučajevi karcinoma i to u uznapredovaloj fazi zato što nema preventivnih pregleda proteklih mjeseci, odnosno ima ih značajno manje - upozorila je.
Upravo zato SDP-ova Andreja Marić traži od Ministarstva zdravstva da izradi jasan plan kako će se nadoknaditi sve odgođene pretrage i operacije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
