Kalmetine afere: HŽ, zemljišta, Remorker, Nesklad, tuneli...

Uz Božidara Kalmetu već se godinama vežu različite afere . Ipak dosad mu ništa nije bilo konkretno dokazano. Kalmeta je bio gotovo pa politički neokrznut do 2001. godine i lokalnih izbora.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:45

24sata | Video: 24sata

Stanislav Antić , direktor prijeratnog industrijskog diva zadarskog SAS-a i oštri kritičar Božidara Kalmete, je s nezavisnom listom uz podršku SDP-a i HNS-a na konstituirajuću sjednicu za izbor novog gradonačelnika Zadra došao s podrškom 14 prema 13 u odnosu na Kalmetu.

No tada je s Antićeve liste u Kalmetin "tabor" prešla Renata Peroš i Kalmeta je opet postao gradonačelnik. Tada su Kalmetu počeli optuživati da je simbol političke korupcije no te mu optužbe nisu nimalo naštetile.

Kalmetinu vozaču sudili za reketarenje

Kada je izabran za ministra u Sanaderovoj vladi, Kalmeta je u Zagreb sa sobom poveo Zdravka Livakovića, svojeg dobrog prijatelja te vozača Danijela Miočića .

Miočiću će se kasnije suditi zbog reketarenja obrtnika. Miočić i ostali pokušali su iznuditi 460.000 kuna. Pravomoćno su osuđeni. Kalmeta će tada tvrditi da s tim nema nikakve veze i da ne zna što njegov vozač radi u slobodno vrijeme.

Sumnje oko Gaženice

Kasnije, krajem Kalmetinog prvog mandata kao ministra, prozivat će ga SDP- ovac Ivica Pančić. Pančić je  na otvaranje brze spojne ceste s autocestom Zadar 2 - Gaženica 2007. donio maskotu divovske hobotnice. Tada je tvrdio da je Gaženica primjer malverzacije te da je tijekom njezine gradnje ukradeno 150 do 200 milijuna kuna. Kalmeta je tada rekao da je to cirkus.

Bojanje tunela i ostale afere u HAC-u

U aferama vezanim uz HAC u kojima su mediji otkrili da građevinske tvrtke putem dodatnih radova nabijaju nevjerojatne cijene, da HAC dogovara enormne ugovore s tvrtkom Skladgradnja za bojenje tunela Mala Kapela i Sveti Rok, da se u HAC-u protuzakonito zapošljava, da pojedini djelatnici primaju plaće, a ništa ne rade, Kalmeta kaže da ništa ne zna iako je bio predsjednik skupštine tvrtke.

Europski ured za istraživanje korupcije objavljuje kasnije da istražuje ugovore o gradnji autoceste Rijeka - Zagreb, gdje je Kalmeta također bio predsjednik skupštine ,  a Kalmeta opet o ničemu ne zna baš ništa. Ipak, pritisnut medijima, traži unutarnju istragu u HAC-u. Te podatke nikada nije objavio, ali je napravio smjene u vrhu HAC-a. Na pitanje zašto, tada je odgovarao, zbog "promjene klime".

Ubrzo nakon toga su privedeni bivši čelnici HAC-a Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević , direktor sektora građenja u HAC-u Goran Legac, glavni inženjer projekta Bosiljevo – Sv. Rok Željko Kandžija te Slaven Žužul, vlasnik tvrtke Skladgradnja-grupa iz Imotskog. Uhićeni su u akciji "Nesklad" koja je bila 2009. godine , a sumnjalo se u namještanje natječaja za bojenje tunela Sveti Rok i Mala Kapela te izvlačenja oko 21 milijun kuna iz Hrvatskih autocesta.

Prskalo i Lovrinčević će 2013. biti uhićeni u aferi Remorker. U pritvoru će se tada naći i Josip Sapuna r, bivši član Uprave HAC-a za financije, ali i Kalmetin bliski suradnik Zdravko Livaković koji je bio državni tajnik za infrastrukturu, Milivoj Mikulić , bivši član uprave HAC-a i bivši pomoćnik ministra Kalmete, Damir Kezele , član uprave Viadukta, Ivan Berket , zamjenik predsjednika uprave Viadukta i Stjepko Boban , bivši direktor Hrvatskih cesta te direktor Zagorje Tehnobetona Miroslav Bunić .

U aferi Remorker sumnja se na pranje novca, a riječ je o oko 38 milijuna kuna, iz Hrvatskih autocesta putem tvrtki Igora Premilovca u Češkoj . USKOK je već tada, pisali su mediji, išao prema vrhu piramide pranja HAC-ova novca. Spominjalo se da bi Kalmeta mogao biti sljedeći uhićen. Do uhićenja Livakovića i ostalih došlo je nakon što je iskaz USKOK-u o aferi Remorker dao bivši član uprave Hrvatskih autocesta za financije Josip Sapunar . Sapunar je, navodno, priznao pranje novca iz HAC-a putem građevinskih i Premilovčevih tvrtki te da je novac prosljeđivao Livakoviću i Mikuliću koji su mu, navodno, tvrdili da novac dalje prosljeđuju na višu instanciju.

Preživio glasovanje o povjerenju

Božidar Kalmeta 2009. godine je preživio glasovanje u Saboru o povjerenju . SDP je naime, tada predlagao da se Kalmetu smijeni zbog kako su tvrdili, brojnih afera u njegovom resoru. Tada je HDZ imao većinu pa je Kalmeta ostao ministar. Tada je rekao kako se on ne osjeća odgovornim za afere. Zastupnicima koje je oslovljavao s "dragi prijatelji" rekao je kako nitko, pa ni on, ne može biti politički odgovoran "ako netko tamo dolje nešto napravi", jer bi se na taj način "oni dolje" mogli skrivati iza političke odgovornosti resornog ministra, a na taj bi način bila suspendirana pravna država i postigao bi se sasvim suprotan efekt.

Afere u HŽ-u

Što se HŽ -a tiče Kalmeta je smijenio direktora HŽ-a Davorina Kobaka zbog sumnje na pronevjeru 2,5 milijuna eura. Nakon nesreće u Rudinama nudio je ostavku, ali se nikada nije oglasio o politici zapošljavanja nakon što je otkriveno da je Ivan Medak zaposlen po preporuci Luke Bebića. Kalmeta je rekao i kako je o ostavci razmišljao i nakon željezničke nesreće u Zagrebu u prosincu 2009. kada je ozlijeđeno 60 ljudi, no onda ga je premijerka Kosor nagovorila da ostane.

Afera u Hrvatskim željeznicama za Kalmetina mandata bilo je desetak, a spominjao se iznos od 300 milijuna kuna. Kalmeta je tvrdio da on s njima nema ništa te da ih on kao predsjednik nadzornog odbora otkriva.

Afera Fimi media

U aferi Fimi media Kalmeta se spominjao samo kao svjedok, iako je više ljudi posvjedočilo da su upravo Kalmeta i Mladen Barišić dolazili u mnoge tvrtke i "dogovarali" poslove. O tome da su novac "ubirali" Kalmeta i Barišić na suđenju za Fimi Mediju posvjedočili su bivši član uprave Hrvatskih autocesta Milivoj Mikulić, zatim predsjednik Uprave Hrvatskih pošta Andrej Sardelić, bivši direktor Gredelja Anton Fabek. Kalmeta je na suđenje došao kao svjedok i nije se baš puno toga sjećao. Potvrdio je samo da se na sjednicama predsjedništva HDZ-a nije raspravljalo o financijama.

Afera oko zemljišta u Zadru

Božidar Kalmeta, dok je bio gradonačelnik Zadra, proglasio je 58 ljudi nestalima i oduzeo im zemljište ukupne površine oko 18.000 četvornih metara, pisao je Večernji list.

To zemljište u centru Zadra Grad je zatim navodno prodao privatnom poduzetniku Mladenu Ninčeviću koji je ondje sagradio 250 stanova. Grad Zadar je 2003. godine, kad je gradonačelnik bio Kalmeta, navodno tužio 58 vlasnika spornog zemljišta kako bi se utvrdilo pravo vlasništva. Svih tih 58 vlasnika zemljišta Grad Zadar, odnosno Kalmeta kao gradonačelnik, proglasio je navodno odsutnima i nepoznatog boravišta. Kalmeta je rekao da se tužbe ne sjeća. Rekao je i da je taj slučaj morao ići preko pravne službe. Vlasnici zemljišta su navodno dobili naknade.

Sinovčić i NK Zadar

Dvojica zadarskih oporbenih vijećnika SDP-ovac Antun Novoselović i Marko Pupić Bakrač iz Akcije mladih oštro su kritizirali gradonačelnika Božidara Kalmetu te ga povezivali s Renom Sinovčićem koji je uhićen u prosincu zajedno s još sedmero ljudi. Oba su vijećnika javno postavljala pitanja o sumnjivoj privatizaciji NK Zadra. Tvrdili su da je Sinovčić iz NK Zadra izvlačio novac i to novac koji su transferirali čelnici Zadra.

- Gradska je vlast od 2009. do 2013. godine uredno transferirala oko 35 milijuna kuna ili 5 milijuna eura na račun NK Zadra. Najveće doznake bile su u visini oko 22,5 milijuna, a od toga Reno Sinovčić i njegove tvrtke uzeli su 17 milijuna kuna čistog novca - rekao je Novoselović.

S njim se složio i Marko Pupić Bakrač, a obojica su tvrdila da je gradska uprava bila sukrivac u svemu tome i da se gradonačelnik Božidar Kalmeta nije mogao praviti da ništa nije znao jer je Rena Sinovčića proizvela politika koja se sve ove godine vodila u Gradu Zadru.

Kalmeta je pak na njihove optužbe bio odgovorio kako je privatizacija NK Zadra napravljena sukladno državnim propisima.

- Da se Grad Zadar umoči u nešto na što nije mogao utjecati je vrlo zlonamjerno i opako. Grad Zadar je čist kao sunce kad je u pitanju to preoblikovanje jer to jednostavno ne ovisi o Gradu - rekao je tada Kalmeta.

USKOK proširio istragu protiv Kalmete

USKOK je 17. studenog ove godine objavio da su proširili istragu protiv Kalmete u slučaju Remorker . Kalmeta je, odnosno njegov odvjetnik podnio žalbu na istragu USKOK-a. Rekao je i da se ne osjeća krivim te da je to "stara priča". Tvrdi i da su to laži te da će on dokazati nevinost.

- Ponavljanje jednih te istih laži i danas, može značiti samo potrebu da se skrene pozornost s nekih drugih, puno važnijih tema i skandala sadašnje vlasti i kudikamo važnijih političara nego što sam ja i to zato što im i osobni i stranački rejting nezaustavljivo pada - tvrdio je Kalmeta.

Kalmeta: Lopova će uvijek biti

Kalmeta je uvijek tvrdio da veze s aferama nema te da on ne može sve znati. Jednom je prilikom i izjavio da će "lopova uvijek biti, ali državne firme ne možemo proglasiti kriminalnim organizacijama zbog svih poštenih radnika koji su u njima zaposleni".